Neophodne mjere donesene sa svrhom zaustavljanja koronavirusa rezultirale su usporavanjem gospodarskih kretanja i društveno-kulturnog života. Zatvaranje radnih mjesta probudilo je strah stanovništva za vlastitom egzistencijom i većinu je prisililo na financijsku reorganizaciju.
Upravo kako bi se razgovaralo o posljedicama krize, a koje će u nadolazećim mjesecima biti još izraženije, te o nužnim koracima za ekonomsko i demokratsko jačanje, u sklopu Europskog romskog instituta za umjetnost i kulturu (ERIAC) putem interneta se održao izvanredni sastanak Opće skupštine.
Nakon što je službeno otvorio sjednicu, Željko Jovanović, predsjednik Odbora ERIAC-a, podsjetio je prisutne kako je ERIAC osnovan s ciljem pravilnog utvrđivanja identiteta Roma u kontekstu ekonomske krize iz 2008. godine, pojačane nasiljem nad Romima u Mađarskoj i drugim zemljama u Europi. Negativne priče o njima bile su sve učestalije, a nadograđujući se na anti-romske narative krajnja je desnica dobila politički zamah. Takve priče bilo je nužno zaustaviti i upravo je ta misao bila temeljna za osnivanje ERIAC-a. Trenutačna kriza uzrokovana koronavirusom povećava učinke financijske krize, a također pojačava strah i bijest koji opet negativno utječu na sve romske zajednice, ustvrdio je tijekom sastanka Odbor ERIAC-a.
Kako bi ERIAC trebao obraniti i zaštititi romske zajednice u informacijskom i komunikacijskom prostoru od napada krajnje desnice kada romski umjetnici, kreatori kulture i aktivisti trpe egzistencijalnu krizu? Naveli su prisutni da ERIAC nikada nije osmišljen kao mjesto koje se bori za opstanak kulturnjaka, već je postavljen kao njihov suradnik. Dodali su kako on također nije zaklada, nego je organizacija koja ima članove čiji socijalni kapital, vještine i ideje doprinose kolektivnom potencijalu i moći. Koja je onda prednost kolektivnog djelovanja u ovoj borbi, odnosno koju bi se ulogu trebalo odigrati pod okriljem ERIAC-a, a koju nije moguće odigrati pojedinačno? – bilo je glavno postavljeno pitanje. Važno je i naglasiti da ova organizacija ima i snažnu potporu važnih saveznika, Vijeća Europe, Instituta otvorenog društva i njemačke vlade.
Timea Junghaus, izvršna direktorica ERIAC-a, predstavila je preliminarne rezultate upitnika pod nazivom “Utjecaj Covid-19 na romsku umjetnost i kulturu”, a koji su pokazali da je kriza snažno zahvatila članove ERIAC-a te da je za Rome upitna čak i vjerojatnost primanja osnovnog dohotka. Dodatno zabrinjava i činjenica da će posljedice teškog trenutnog stanja biti još i gore u nadolazećim mjesecima. Od ispitanika bilo je najviše freelancera, zatim zaposlenih pa slobodnih umjetnika. Najveći ih broj djeluje u domenama umjetnosti i kulture (umjetnički žanrovi, glazbenici, izvođači, kazališni umjetnici), zatim unutar akademske zajednice te ostatak na području istraživanja i obrazovanja. Gotovo 34 posto njih prisiljeno je potpuno prestati s kulturnom aktivnosti, dok ih je malo veći postotak pretrpio ozbiljne posljedice pa svoje aktivnosti mora reorganizirati. Vidljivo je i da samo njih 45 posto ima dostatne rezerve za preživjeti tri mjeseca, dok 20 posto ima zalihe dovoljne samo za mjesec dana. Velika većina ispitanika nije uključena u izvanredne mjere potpore koje su donijele vlade i jedinice lokalne samouprave pojedinih država. Iz rezultata je vidljivo i da su se članovi složili oko toga da ERIAC treba odgovoriti na posljedice krize. Većina ih je smatrala da svoje djelovanje treba preusmjeriti na to da postane platforma za djelovanje i za potporu umjetnika i umjetnica.
Sjednica je nastavljena raspravom na kojoj su članovi iznijeli svoja iskustva i konkretne primjere pretrpljenih posljedica iz svojih sredina, primjerice Španjolske, Makedonije, Rumunjske, Italije, Srbije. Iz toga je bio evidentan nepovoljan utjecaj krize na sve romske zajednice te kako je njihova trenutna situacija u svim zemljama vrlo dramatična. Kulturnjaci imaju katastrofalne posljedice zbog otkazanih izvedbi, a Romi globalno gledano pate zbog nedostatka prihoda, posebno sada kada im je i kretanje ograničeno. Anti-ciganizam raste u medijima i na društvenim mrežama, a Romi su ponovo ciljana skupina rasističkih poruka. Zbog marginalizacije, nedostatka vode i električne energije imaju veći rizik od obolijevanja koronavirusom, a najugroženiji su stariji pripadnici zajednica.
Na sjednici je također utvrđeno da bi se ERIAC trebao podržati romske umjetnike i poslužiti kao sredstvo komunikacije i edukacije javnosti na europskoj razini. On bi trebao utjecati i na jačanje samopoštovanja romskih zajednica sa svrhom osnaživanja identiteta i jedinstva Roma te biti podrška svima, Romima i ne-Romima, oboljelima od koronavirusa. Jedan od važnih prijedloga sudionika bio je i taj da se izrade okviri za konkretne projekte na području zaštite demokracije i ljudskih prava te ekonomskog oporavka i učinkovitosti. Kako bi se postiglo demokratsko i ekonomsko jačanje smatraju da je potrebno uspostaviti i zajedničko djelovanje s razvojnom bankom, njemačkom vladom i predstavnicima EU-a. Također, bilo bi dobro obratiti se privatnim donatorima i zakladama koji bi podržali romsku umjetnost i kulturu, a umjetnici bi se trebali orijentirati na djelovanje online. Lorenz Barth i Michaela Küchler, predstavnici njemačke vlade, istaknuli su da romska kultura i umjetnost i nadalje ostaju prirotet u skladu s postojećim četverogodišnjim planom.
Sjednica je završena dogovorom o daljnjem informiranju romske zajednice i umjetnika o mogućim financijskim potporama, kao i o nastavku projekta upitnika s ciljem evaluacije ekonomskog, kulturnog i društvenog utjecaja COVID-19 na romske zajednice.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.
