Centar za ženske studije, koji je 1995. godine osnovala skupina feministkinja, teoretičarki i znanstvenica, mirovnih aktivistkinja i umjetnica, prvi je izvaninstitucionalni obrazovni centar u Hrvatskoj. Njegov program orijentiran je ka podučavanju o ženskoj povijesti i kulturi sa svrhom promicanja ženskih prava i rodne ravnopravnosti, a temeljem čega je izrađen i kurikulum.
Kurikulum ženskih studija kontinuirano se mijenja i nadograđuje, a unutar brojnih kolegija bilo je i onih koji su se bavili i dosezima pojedinih žena kroz povijest, među kojima su i zaslužne manjinke, informirala nas je Karolina Hrga, izvršna direktorica Centra za ženske studije, te dodatno pojasnila: Međutim, kroz naš program nastojimo povijesno mapirati socioekonomski te politički kontekst opresije i eksploatacije, umjesto da inzistiramo na postignućima pojedinih žena, što se lako može kooptirati neoliberalnom ideologijom koja kaže da smo same_i krivi i zaslužni za vlastite uspjehe i neuspjehe te da naš rod, seksualnost, etnicitet, klasa itd., s time nemaju previše veze. Dakle, kroz naše module (među kojima su i: Feministička kritika nasilja, Žene i socijalna država, Socioekonomski kontekst suvremenih feminističkih borbi, Lezbijski studiji, Queer studiji, Feministička optika kulturno-umjetničkih praksi, Feministička kritika nacionalne države i kapitalizma itd.) primarno ukazujemo na važnost kritičkog razmišljanja o sistemskim silnicama u svijetu koji nas okružuje te na nužnost politiziranog i angažiranog promišljanja i djelovanja.
Centar je od 1999. godine suorganizator međunarodnog poslijediplomskog seminara pri Interuniverzitetskom centru IUC u Dubrovniku, te s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu svake godine organizira Dane Marije Jurić Zagorke. Također, kako bi se unutar akademske zajednice potaknula istraživanja koja tematiziraju rodnu problematiku i rodnu ravnopravnost od 2009. godine dodjeljuje i Nagradu za najbolji studentski rad. U okviru ove Nagrade potičemo interes i razvijanje senzibiliteta za navedene teme na fakultetima, pa je jedna od tri osobe nagrađene 2019. godine i ovogodišnja polaznica ženskostudijskog programa, navodi Karolina Hrga i dodaje: Radi se o studentici socijalne pedagogije s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s radom pod naslovom Rodne uloge u romskim zajednicama: Iskustva Romkinja.
U sklopu Centra održavaju se i programi za obrazovanje žena o različitim aspektima diskriminacije te se prezentiraju načini za njezino suzbijanje. Centar je u više od dva desetljeća svojega postojanja održavao različite edukativne programe za različite društvene skupine pa su, primjerice, unutar projekta Rod, manjine, građanstvo/ državljanstvo polaznice seminara bile i pripadnice različitih manjina, mahom iz manjih, ruralnih sredina, uključujući i pripadnice romske zajednice, istaknula je Karolina Hrga te dodala: Također, jedna od tema kampanje One billion rising proteklih godina, koje je Centar suorganizator, tematizirala je i diskriminaciju Romkinja, a kampanji se aktivno pridružilo i nekoliko Romkinja, članica organizacija civilnog društva iz Zagreba i Siska. U Centru su svijesni daleko šireg konteksta koji utječe na položaj Romkinja i Roma, a koji uključuje provođenje ekonomskih, socijalnih, političkih i drugih mjera s ciljem transformativnijih i dalekosežnijih pozitivnih učinaka: Moramo razmišljati o intervencijama i promjenama na razini jačanja ekonomske redistribucije, odnosno socijalnih transfera, a time nužno i na razini drukčijeg osmišljavanja proizvodnih odnosa, kao i socijalne reprodukcije koja ih održava, a koja je u manjinskim zajednicama dodatno opterećujuća po žene. Put prema ozbiljenju takvog projekta dijelom vodi i preko izgradnje solidarnih paralelnih struktura, kao podloge političke aktivacije i privremenog rješenja za egzistencijalno ugroženu većinu, kao i opresirane manjine koje su uglavnom u jednako nezavidnoj ili još goroj materijalnoj situaciji.
Struktura polaznika i polaznica ženskostudijskog programa vrlo je raznolika, kao što je rekla Karolina Hrga, raznorodna je, odnosno rodno, klasno i etnički varijantna, a vezano uz polaznice iz manjinskih zajednica dodala je: Iako nam se još uvijek u manjem postotku upisuju polaznice iz manjinskih zajednica, prošle godine smo, primjerice, imale polaznice srpske, bošnjačke i albanske nacionalnosti. Dok su Ženski studiji raspolagali adekvatnijim sredstvima imale smo i organizirane studijske posjete pa je program pohađala i jedna Romkinja iz Makedonije.
Kao indikativnu za klasnu poziciju polaznica i polaznika, Karolina Hrga navodi primjer anonimne ankete koju je Centar proveo u sklopu prošlogodišnjeg studijskog programa: Anonimnoj anketi, kojom smo željeli steći uvid u socioekonomski status naših polaznica, pristupilo je 80 posto upisanih, od čega 80 posto ispitanica ima između 20 i 30 godina. Od ispitanih, 71% ih je sudjelovalo na tržištu rada, ali samo je 32% bilo zaposleno na neodređeno i puno radno vrijeme. 68% ih je živjelo u podstanarstvu, dok je 42% bilo ovisno o obitelji kada je u pitanju podmirivanje troškova stanovanja, a dodatnih 16% je troškove stanovanja dijelilo sa sadašnjim ili bivšim partnerom_icom. Dakle, već i ova statistika daje naslutiti da je sve većem broju ljudi danas osnovna egzistencija sve nedostupnija i da ćemo se za emancipaciju onih kojima je danas najteže; manjina, LGBTIQ+ osoba, žena, migranata_kinja, morati boriti na sistemskoj razini, razumijevajuću logiku koja stoji iza institucionaliziranih mehanizama i režima opresije koje proizvodi i reproducira kapitalistički sistem proizvodnje. Stoga su ključni naglasci našeg ženskostudijskog programa upravo edukacija, politizacija i kritičko sagledavanje sistemske proizvodnje nejednakosti, neravnopravne raspodjele dobara te diskriminatornih praksi koje trpe opresirane skupine u našim društvima, prvenstveno rodne, spolne, etničke, rasizirane i druge manjine.
Izvršna direktorica Centra za ženske studije odgovorila nam je i na pitanje o suradnji s romskim udrugama vezano uz zajedničko djelovanje s ciljem osnaživanja žena u političkim i civilnim inicijativama: Vjerujem da će u budućnosti biti prilike i da aktivnije surađujemo s romskim organizacijama na edukativnim i feminističkim projektima koji će ići prema politizaciji, osnaživanju i samoorganiziranju uključenih pojedinaca i pojedinki, a koje_i će emancipatorne modele i prakse nastaviti primjenjivati u svojim organizacijama i zajednicama. Financijska potkapacitiranost i prekarizacija progresivnih organizacija civilnog društva svakako je oslabjela doseg njihova djelovanja, ali isto tako treba imati u vidu da urušavanje socijalne države i njezinih javnih servisa, kojem svjedočimo posljednjih desetljeća, ne mogu adekvatno kompenzirati malobrojni, jednokratni, birokratski i administrativno opterećeni europski projekti namijenjeni organizacijama civilnog društva, kojima država zakriva vlastito sistemsko zanemarivanje potreba deprivilegiranih skupina kao i eksploatirane radne većine, ukratko, 99% stanovništva. Također, važno je napomenuti da bi politike inkluzije manjina u državama generalno trebale biti demokratičnije te uspješnije adresirati i rješavati potrebe onih najugroženijih unutar manjinskih zajednica, od pristupa obrazovanju, zdravstvu do krova nad glavom i uključivanja u tržište rada.
CŽS se i ove godine uključio u aktivnosti koje se provode tijekom ožujka, a koje su usmjerene na obilježavanje povijesne borbe žena za ravnopravnost i njihovih postignuća. Karolina Hrga ističe kako aktivnosti provode cijele godine: Za 8. mart podržale smo Noćni marš te suorganizirale tribinu posvećenu ženskom štrajku i krizi socijalne reprodukcije, odnosno mogućim načinima šire politizacije feminističke borbe, zajedno s feminističkim kolektivom Faktiv. Istovremeno, cijelu godinu sustavno educiramo kadrove i nove mlade ljude, te promišljamo i razmatramo potencijalne feminističke metode i prakse koje će feminizam učiniti mobilizacijskim elementom antikapitalističke borbe.
Centar za ženske studije od 2009. godine upravlja memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke koji se nalazi se na Dolcu 8 gdje je ona živjela od sredine 30-ih godina 20. stoljeća pa do svoje smrti.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.
