U četvrtak, 6. veljače, u institutu Ivo Pilar, održana je promocija zbornika „Stradanje Roma u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na stradanje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Nastao je kao rezultat istoimenog međunarodnog znanstvenog skupa koji je održan 19. svibnja 2018. godine u Osnovnoj školi Jasenovac u znak sjećanja na isti datum 1942. godine, kada je upućena okružnica od strane ustaških vojnih vlasti NDH da se krene u „prikupljanje“ Roma te da se oni predaju kotarskim vlastima. Nakon predaje vlastima, uslijedile su masovne deportacije Roma prema logoru Jasenovac i zatim masovna pogubljenja Roma.
Nešto intenzivnije objavljivanje radova o stradanjima Roma u NDH pojavilo se nakon 2000. godine, no još uvijek je ta tema marginalna u hrvatskoj historiografiji i njome se bavi tek nekolicina pojedinaca, izjavila je Ljiljana Dobrovšak s instituta Ivo Pilar. Međunarodnom suradnjom prikupljeno je deset znanstvenih radova autora iz Italije, Ukrajine, Velike Britanije, Rumunjske, Srbije i Hrvatske.
Okupljene je pozdravio i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji je u suradnji sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“, osim spomenute konferencije podržao i izdavanje zbornika, istaknuvši njegovu važnost jer je on opomena romske zajednice i struke da ovaj dio povijesti ne smijemo zaboraviti, ali da isto tako moramo iz toga izvući pouke koje nas neće razjedinjavati i jasno reći ne svemu što nacionalpopulistički pokreti ispod radara žele progurati u podsvijest naših građana, ali i u javni prostor. Veljko Kajtazi naglasio je da je u tijeku i izgradnja Memorijalnog centra u Uštici pored Jasenovca i kako vjeruje da će se dovršetak izgradnje poklopiti sa ovogodišnjom komemoracijom romskim žrtvama genocida u kolovozu.
Jedan od urednika zbornika, Ivo Pejaković, izjavio je kako je ideja same konferencije bila da se skupe znanstvenici, ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih europskih zemalja kako bi se na jedan komparativan način prikazao genocid počinjen nad Romima u Drugom svjetskom ratu, nakon čega je i nastao i zbornik.
Romski holokaust, koji se često naziva i zaboravljenim holokaustom, i dalje ostaje jedan od najslabije istraženih dijelova povijesti holokausta, čemu primjerice, svjedoči nemogućnost ustanovljavanja ukupnih romskih žrtava Drugog svjetskog rata, gdje brojevi variraju od 200 000 do čak milijun i pol romskih žrtava, diljem okupirane Europe. Tome svjedoči i češki logor Lety, nekadašnji internacijski logor za Rome, na kojem je podignuta farma svinja 70- ih godina prošlog stoljeća zbog koje su istraživanja bila onemogućena, istaknula je Andriana Benčić iz Javne ustanove Spomen područja Jasenovac. Jedan od urednika, Danijel Vojak, iz Instituta Ivo Pilar, također je naglasio da se Europa nije previše bavila problematikom Roma te se složio kako je češka politika primjer oskvrnuća romskih imena žrtava genocida jer je tek prije dvije godine izmjestila farmu svinja izgrađenu na nekadašnjem područja logora za Rome.
No da se moramo ipak okrenuti budućnosti, ali nikad ne zaboraviti stradanja koja su snašla romsku zajednicu za vrijeme Drugog svjetskog rata, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Alen Tahiri, smatra jako važnim korakom naprijed. Nadam se da će ova publikacija biti poticaj da se više povjesničara i drugih znanstvenika uključi u istraživanje o ovoj tematici kako bi došli do novih spoznaja o počinjenom genocidu nad Romima.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
