Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen, svake se godine obilježava 2. kolovoza u zemljama diljem Europe. Na ovogodišnjem obilježavanju u Auschwitzu, kao počasni gost prisustvovati će i američki aktivist za građanska prava, baptistički svećenik i političar Jesse Jackson.
Dok ne postoji službena brojka, procjenjuje se da je do 500 000 Roma ubijeno za vrijeme Drugog svjetskog rata, te se ovaj dan sjećanja obilježava upravo 2. kolovoza, podudarajući se s datumom tragičnih ubojstava 2897 Roma u Auschwitzu 1944. godine, danas 75 godina unazad.
U organizaciji Udruge Roma u Poljskoj, ove će se godine ponovno u Auschwitzu tim povodom sastati preživjeli zatvorenici koncentracijskih logora sa svojim obiteljima, vladini dužnosnici i diplomati iz Poljske i drugih zemalja te predstavnici Roma iz raznih zemalja.
Oko učešća američkog aktivista za građanska prava Jesse Jacksona, predsjednik Udruge, Roman Kwiatkowski za poljske je novine The First News izjavio: U osobi Vel. Jacksona, pozdravljamo ne samo važnu ličnost američkog političkog i društvenog života već, prije svega, svjetski poznatog aktivista za građanska prava, za jednakost i emancipaciju nacionalnih i etničkih manjina.
Jesse Jackson već se kao student uključio u aktivizam za građanska prava u SAD-u, te je 1965. u Selmi, Alabami, marširao uz Martina Luthera Kinga s kojim je surađivao sve do njegovog atentata 1968. godine. Kao osnivač organizacije Rainbow/PUSH Coalition, Jackson je kroz brojna putovanja stekao međunarodno priznanje progovarajući protiv aparthejda u Južnoj Africi, zagovarajući palestinsku državu na Bliskom istoku, te pregovarajući oslobađanje američkih vojnika i civila iz Sirije, Iraka i Kube. Prije osvajanja predsjedničke nominacije Demokratske stranke od strane Baracka Obame 2008. godine, Jesse Jackson bio je najuspješniji afričko-američki kandidat za predsjednika SAD-a, koji se kandidirao dva puta i skupio milijune glasova ali ne i nominaciju. Uz aktivizam i zagovaranje ljudskih prava i demokracije, napisao je i nekoliko knjiga, a 2000. godine nagrađen je Predsjedničkom medaljom slobode od predsjednika Billa Clintona.
