Program Danā romske kulture povodom obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika 2025. godine nastavio se u ponedjeljak 3. studenog hrvatskom premijerom makedonskog filma Nebo, kotač, zemlja autorskog tima na čelu s redateljem Kostom Markovskim i svestranim romskim aktivistom Zoranom Dimovim. Film koji iz krupnog, ali dovoljno temeljitog plana govori o povijesti Roma snimljen je 2020., taman prije početka korona-krize, a ono po čemu je posebno dojmljiv jesu činjenice da je snimljen u 18 zemalja i na 4 kontinenta i da uključuje razgovore s nizom značajnih osoba s romske intelektualne scene. U filmu se tako pojavljuju, ne iscrpljujući popis dokraja, Rajko Đurić, Trajko Petrovski, Gheorghe Sarau, Marcel Courthiade, Juan de Dios Ramírez-Heredia, Angelina Dimiter-Taikon, Miranda Vuolasranta, Dragoljub Acković, Delia Grigore, Romani Rose i Martine Serlinger.
Film počinje napuštanjem Indije i uzrocima te migracije, slijedi put od Indije do Europe, granjanje po Europi te, završno, daljnje migracije na druge kontinente, prije svega u Sjevernu i Južnu Ameriku. Taj je prikaz isprepleten osvrtima na društveni status i kulturna obilježja Roma u pojedinom povijesnom odsječku: na njihov najprije pozitivan doček u Europi, a onda na uvođenje mjera i zakona kojima je započeo njihov progon; na njihov ropski status u Rumunjskoj; na religijski korijen u duhovnostima Indije te na kasnije prilagođavanje vjerama prostora u koje su se doseljavali; na očuvanje i raznolikost romskog jezika; na romski aktivizam i godinu 1971. kao prekretničku u kolektivnom organiziranju; te, naposljetku, na značajne romske ličnosti s ciljem mijenjanja opće percepcije o Romima iz negativne u pozitivnu. Značajan prostor u filmu posvećen je nedvojbeno najtežem periodu boravka Roma u Europi, genocidu 1940-ih i onome što je pripremilo teren pokušaju sustavnog istrebljenja Roma.
Najveća vrijednost filma u tome je što je ovo možda i prvi ovakav film u regiji koji na veoma ograničenom prostoru – filmskom materijalu od sat vremena – daje pregled cjelokupne romske povijesti. Što je još vrjednije, iako to ne bi trebalo posebno isticati, no još uvijek živimo u takvim okolnostima, snimili su ga sami pripadnici romske zajednice. Pored ponekih izvedbenih i faktičkih manjkavosti, recimo, mjestimičnog ispreplitanja mitova s poviješću i kronološke nepreciznosti, film je veoma koristan za uvođenje bilo kojeg dijela javnosti u povijest i kulturu Roma.
O njegovoj vrijednosti, ali i o kontekstu u kojemu se prikazivanje odvilo, govorile su uoči projekcije voditeljica Romskog edukacijsko-kulturnog centra Maja Grubišić i predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar. Kazale su da je današnje stanje romskog jezika, odnosno njegova očuvanost usprkos tome što je stoljećima okružen veoma stranim jezicima, istovremeno pokazatelj dugotrajne socijalne odijeljenosti romskog naroda i vrijedan alat za očuvanje njegova identiteta. Kazale su također da prijetnje koje Rome prate gotovo cijelo vrijeme otkako su u Europi nisu nestale, nego se s vremena na vrijeme, protivno pozitivnim nastojanjima samih Roma i podršci koju dobivaju od većinskih naroda, aktiviraju većim ili manjim intenzitetom. Po završetku projekcije, upriličen je razgovor o filmu sa Zoranom Dimovim. U razgovoru su sudjelovali i uzvanici ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika, od kojih neki spadaju među one koji su značajno obilježili romsku kulturu i politiku zadnjih desetljeća na ovim prostorima.
