U predblagdanskim danima i raspoloženju, 14. i 15. prosinca 2024. u prostoru Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” održan je kulturni program pod nazivom Festival “Romske stvarnosti”/ “Roma Realities”/ “Romane Qaqipa”. Radi se o projektu koji je dio godišnjeg plana programa kulture romskih nevladinih organizacija s Kosova – Roma Versitas Kosovo (RVK) i Cultiply (CPLY), a provodi se uz podršku Ministarstva kulture Republike Kosovo.
Nevladina organizacija Roma Versitas Kosovo, djeluje na Kosovu od 2017. godine, a svoje aktivnosti usmjerava na promicanje ljudskih prava, kulture, obrazovanja i multietničkog suživota kroz socijalni dijalog i korištenje obrazovanja i zapošljavanja kao alata za profesionalni razvoj. Organizacija Cultiply u svom fokusu ima cjeloživotno učenje kroz neformalno obrazovanje putem aktivnosti vezanih uz kulturu, sport i medije, kao djelatnosti od općeg interesa koje značajno utječu na život ljudi i potiču na međusobnu suradnju.
Festival je pozdravnim riječima u ime SRRH “KALI SARA”, kao domaćina u Zagrebu, otvorila Suzana Krčmar, predsjednica. Uz dobrodošlicu organizatorima i akterima Festivala te gostima i predstavnicima institucija i udruga, u svom je govoru istaknula značajnu ulogu koju kultura i umjetnost imaju u povezivanju ljudi, međusobnom razumijevanju i stvaranju odnosa suradnje i solidarnosti. Kultura i umjetnost ne poznaju granice, one na najbolji mogući način utječu na smanjenje predrasuda i stereotipa i otvaraju prostor za dublje međuljudske odnose te iznimno obogaćuju našu dušu i našu percepciju svijeta u kojem živimo, rekla je Krčmar. Publici se zatim obratio Avni Mustafa, izvršni direktor organizacije RVK, iza kojeg je dvadeset godina rada na zagovaranju ljudskih prava, uključivanju Roma u društvo i promoviranju njihovih prava, očuvanju kulturnog identiteta i uspostavljanju društvene jednakosti.
Program Festivala uključivao je prikazivanje filma Romska stvarnost/ Roma Realities/ Romane Qaqipa, koji je režirao Avni Mustafa. U filmu su prikazane pozitivne priče pet mladih osoba romske nacionalnosti, glazbenika Xhemailja Jimmiya Mustafe, novinarke Gynesh Veshal, mr. anglistike Edisa Galushija, glazbenika Hasiba Karacija i aktivista Hisena Gashnjanija, njihova razmišljanja, ambicije, rad i postignuća, koje se direktno suprotstavljaju stereotipnoj slici o Romima. Uslijedila je rasprava o dojmovima, sadržaju i kontekstu filma te druženje gostiju i sudionika uz nastup Jimmy Mustafa Banda.
Drugi dan Festivalskog programa započeo je ulomcima iz predstave Moje ime je Delthan u izvođenju glumca Edisa Galushija, a završio je panel diskusijom “Romska povijest i kultura – Izazovi i postignuća”. Edis Galushi od djetinjstva je bio angažiran u raznim nacionalnim kosovskim i međunarodnim organizacijama kao organizator kampanja za podizanje svijesti mladih pripadnika romske zajednice, treninga, interkulturalnih izložbi i drugih događanja vezanih uz romsku kulturnu baštinu i aktivnosti mladih. Nakon upisa na fakultet, počeo je raditi za Javnu radioteleviziju Kosovo kao radijski novinar koji obrađuje društvene, gospodarske i političke teme. Dobitnik je raznih nagrada za poeziju i književnost te se smatra jednim od vrlo rijetkih romskih književnih autora na Kosovu. Ove godine SRRH “KALI SARA” Galushiju je dodijelio Nagradu za životno djelo “Ferenc Sztojka”, povodom Svjetskog dana romskog jezika. Galushi je svoju amatersku kazališnu karijeru započeo 2005. godine i od tada se posebno fokusirao na jednočinke te je napisao i izveo dvije od njih – “Panta Rhei“, izvedene 2017. i “02.August 1944.” izvedene 2019 godine. Ubrzo nakon što je diplomirao počeo je raditi kao profesor engleskog jezika u privatnoj njemačkoj srednjoj školi u Prizrenu. Diplomirao je engleski jezik i književnost na Sveučilištu u Prištini (Kosovo) i na Sveučilištu u Vilniusu (Litva). Godine 2017. diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu (Hrvatska) i stekao diplomu magistra iz nastave engleskog kao stranog jezika, a na istom je fakultetu upisao i doktorski studij. Danas radi kao predavač engleskog jezika i zamjenik ravnatelja u srednjoj školi, te kao slobodni prevoditelj za albanski, srpski, romski i engleski jezik.
Panel “Romska povijest i kultura – Izazovi i postignuća” u koji se svojim pitanjima i komentarima uključila i publika, potaknuo je dublje razumijevanje utjecaja obrazovanja, umjetnosti i kulturnog aktivizma na stvaranje pravednijeg društva. Dio festivalskog programa prenosio se i putem live-streama za okupljenu publiku u Prištini.
