Jučer, 24. studenog 2022. u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” u Čakovcu je održan okrugli stol na temu “Kako iz začaranog kruga siromaštva“, a koji se organiziran u okviru kampanje “Obrazovane Romkinje, jake zajednice” s ciljem podizanja svijesti o višestrukoj diskriminaciji i izazovima s kojima se suočavaju mlade Romkinje.
Prisutne ravnatelje osnovnih škola iz Međimurja, predstavnike Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije, roditelje i djevojke te druge uzvanike pozdravila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini koja je u pozdravnim riječima istaknula kako je Grad Čakovec krenuo u 21. stoljeće. Cividini smatra kako romsko naselje Kuršanec ima dobar vrtić te da romska djeca imaju sve preduvjete za kretanje u školu. Po njenom mišljenju ključna podrška za obrazovanje mladih Romkinja dolazi unutar obitelji te da je podrška Grada Čakovca neupitna. Također je istaknula da će Grad u okviru svojih mogućnosti nastojati doprinijeti boljitku života svih svojih građana. U ime međimurskog župana i u svoje osobno ime, prisutnima se obratio i zamjenik župana Josip Grivec navodeći između ostalog da smo svi svjesni izazova u obrazovanju Roma i Romkinja, ali da je obitelj temelj razvoja svakog društva i da je važno da romske obitelji podrže svoje mlade ljude naročito žene.
Predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar istaknula je kako je važno podržati mlade Romkinje u završetku osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, ali i u nastavku visokoškolskog obrazovanja što smatra preduvjetom za pokretanje razvoja romskih zajednica i izlaska iz začaranog kruga siromaštva. Kada mlade Romkinje dovrše obrazovanje one se lakše mogu zaposliti, imaju bolji socijalni status, mogu planirati obitelj, primjer su u svojoj zajednici i tako se smanjuju stereotipi i predrasude prema svima. Također, one na taj način mogu pružiti snažniju podršku svojoj djeci tijekom školovanja što i cijelu zajednicu ekonomski jača te se u tome vidi generacijski razvoj i prosperitet.
Voditeljica projekta Suzana Kunac prezentirala je rezultate projekta od veljače 2021. godine kada je pokrenut te je naglasila da je SRRH “KALI SARA2 uz ostale rezultate educirala dvjesto mladih Romkinja o njihovom reproduktivnom zdravlju i pravima, rodnoj ravnopravnosti i prevenciji vršnjačkog i rodno uvjetovanog nasilja. Najveći broj djevojaka koje su sudjelovale u našim aktivnostima su iz Međimurja. Ovdje smo da porazgovaramo s nastavnicima, ravnateljima škola, stručnim osobljem i roditeljima o tome što je sve još potrebno učiniti i kako podržati mlade Romkinje, od kojih pedeset posto još uvijek rađa u maloljetnoj dobi, da završe osnovne i srednje škole jer pokazatelji koji su evidentirani u okviru projekta SRRH “KLI SARE” govore da je obrazovanje ključ za izlazak iz siromaštva, rekla je Kunac.
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi istaknuo je kako je položaj žene u romskoj zajednici iznimno važan i kako mu je drago da je upravo SRRH “KALI SARA” prva romska udruga koja je nositelj tako značajnog projekta. Romkinje, koje su po rodnoj i nacionalnoj pripadnosti dvostruko diskriminirane u našem društvu po mnogim su istraživanjima i u puno složenijem položaju koji podrazumijeva isključenost i iznimno loš položaj Roma općenito te je on kod žena još naglašeniji. Dakle, krajnje je vrijeme bilo da imamo projekte koji su isključivo fokusirani na položaj žena unutar romske zajednice, posebno jer statistika pokazuje da je i onaj aktivistički dio unutar romske zajednice dominantno muški te samim time problemi žena zasigurno ne dolaze dovoljno do izražaja. To je osobito važno jer je uključivanje Roma u javno djelovanje i njihov utjecaj putem izabranih predstavnika bio dominantno muški odnosno glas žena do sad nismo mogli dovoljno čuti, rekao je u svom govoru.
O intersekcijskoj diskriminaciji Romkinja više je govorila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Naglasila je da je ideja da se projekt bavi mladim ženama Romkinjama, izvrsno odabrana. To mogu reći iz perspektive institucije koja već barem petnaest godina, otkad je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije, evidentira da su Romi među među najdiskriminiranijim društvenim skupinama u Hrvatskoj. Isto tako, znamo da su žene najbrojnija diskriminirana skupina u Hrvatskoj, a poglavito Romkinje. Upravo je zato baviti se mladim ženama Romkinjama pogođena tema i odličan odabir.
Pučka pravobraniteljica je pojasnila pojmove koji se još uvijek nisu uvriježili u hrvatskom jeziku, a to su intersekcijski pristup, intersekcionalnost, odnosno intersekcijska diskriminacija. Naglasila je kako taj pristup omogućava sagledavanje onih faktora koji uzrokuju specifično zahtjevan i težak položaj Romkinja.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić pojasnila kako je obrazovanje romske zajednice iznimno važno u cilju stjecanja jednakih šansi i mogućnosti na tržištu rada koje je izrazito turbulentno i kompetitivno i za koje je potrebno puno znanja, vještina, upornosti i motivacije. Završetkom školovanja, zapošljavanjem i ekonomskom neovisnošću i one bi doprinijele boljitku svoje zajednice. Također je ukazala na sve negativne posljedice maloljetničkih trudnoća, poput izlaska iz sustava obrazovanja, nemogućnosti zapošljavanja, ekonomske ovisnosti o obitelji u koju ulazi, veću izloženost rodno uvjetovanom nasilju te izazove koje maloljetničke trudnoće nose po njihovo zdravlje. Pozvala je njihove roditelje da podrže svoje kćerke u završavanju obrazovnog ciklusa kako bi imale kvalitetniji i zdraviji život, veće mogućnosti na tržištu rada i u realizaciji životnih ciljeva.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je govorila o pravu djece na informiranost o reproduktivnom zdravlju i obrazovanju pri čemu se maloljetničke trudnoće pokazuju kao izazov ostvarenju tih dječjih prava. Kada govorimo o dječjim brakovima, govorimo zapravo o uspostavi intimne zajednice između onih koji za to još nisu emocionalno, tjelesno i mentalno zreli i koji ne mogu shvatiti što brak i roditeljstvo znače. Njihov zajednički, odnosno bračni život, nosi i brojne probleme. S jedne strane dječaci se susreću s preranom ulogom odraslih osoba, a to je očinstvo i skrb za obitelj, dok djevojčice preko noći postaju majke i skrbnice. Te brakove odlikuju rane trudnoće, unatoč tome što su i oni sami još uvijek djeca koja rađaju djecu. To ne može dovesti do kvalitetnog odrastanja, kao ni adekvatnog roditeljstva.
Kao zadnji govornik okruglog stola “Kako iz začarnog kruga siromaštva” Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknuo je da se kroz Model C – Jezik i kultura Roma može uključiti i tema zdravlja koja je već dio kurikuluma. Pozdravio je provedbu tog modela u tri međimurske osnovne škole i naznačio prostor za uvođenje do sada osmišljenih izvanintitucionalnih edukacija koje je provela SRRH “KALI SARA” kroz projekt “Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice”.
