Na današnji dan, prije 30 godina, vlasti tadašnje općine Prijedor, predvođeni srpskim političkim i vojnim rukovodstvom, naredili su nesrpskom stanovništvu da na svojim domovima istaknu bijelo platno, a da nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na javnim mjestima na svojim nadklakticama nose bijele trake. Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice, čula se poruka da radija Prijedor. Kampanja koja je uslijedila bila je uvod u etničko čišćenje nesprskog stanovništva na području Prijedora, ali i osnivanja koncentracijskih logora Omarska, Trnopolje i Keraterm.
Od moga odlaska, 23. maja, kada su kući došli po mene, živim kao u nekom drugom svijetu. Čini mi se da sve ovo što se sa mnom dogaña kao da je neki ružan san, košmar, i prosto ne mogu da shvatim da je ovako šta moguće… Pitam se samo kome sam se i sa čim tako zamjerio da moram proći kroz sve ovo. Ali, ja ipak vjerujem u pravdu, istinu i to da će se sve razjasniti, riječi su prof. Muhameda Čehajića, bivšeg predsjednika općine Prijedor, koji je uhićen, odveden u logor Omarska gdje je ubijen, navode dokumenti Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. On predstavlja jednu priču u moru drugih koje su se dogodile u Prijedoru i njegovom širem području.
Označavanje “neprijatelja” odnosno “nepoželjnih” već je viđeno u povijesti. Osim označavanja Židova u Drugom svjetskom ratu, isto nije mimoišlo ni Rome. Tako su austrijski i njemački Romi koji su odvedeni u logore bili označeni crnim trokutastim oznakama kao “asocijalni”, zelenim trokutima kao kriminalci, a ponekad i sa slovom Z što je označavalo Zigeuner odnosno Cigan.
Prema Istraživačko-dokumentacionom centru u Sarajevu (IDC), koji je djelovao kao institucija s ciljem cilj prikupljanja činjenica, dokumenata i podataka o genocidu, ratnih zločina i kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, oko 5.200 Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora su nestali ili su ubijeni tokom perioda vršenja zločina i oko 14.000 ljudi u široj regiji Prijedora.
Dan bijelih traka obilježava se svake godine u gradovima Bosne i Hercegovine, ali i diljem Europe i svijeta. Veći dugi niz godina u Zagrebu se u spomen na žrtve zločina koji se 1992. godine dogodio u Prjedoru i dolini rijeke Sane Dan bijelih traka obilježava u organizaciji Vijeća bošnjače nacionalne manjine Grada Zagreba. Ove godine je uz tradicionalnu podjelu bijelih traka na Trgu bana Jelačića izvedena i predstava ‘Schindlerov lift’ u Centru za kulturu Histrionski dom.
