U sklopu projekta “Oblikovanje Roma kroz povijest i kulturu”, koji je početkom prosinca provodila romska organizacija Carmen e.V. – Internationaler Kultur und Sportsverein der Roma iz Grevena, pojavila se prilika da Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” gostuje u Njemačkoj sa svoja dva kulturna programa: predstavom “Najsen bistarde” / “Niste zaboravljeni” i dokumentarno-igranim filmom “Snovi jednog Roma”.
U publici u Kulturnom centru GBS u Grevenu bili su predstavnici lokalne i regionalne samouprave, članovi udruženja Carmen, građani Grevena te predstavnici romske zajednice iz Grevena, Düsseldorfa, Dortmunda, Münstera i Kölna. Središnje događanje 3. prosinca 2025. otvorio je Đavit Beriša, predstavnik udruge Carmen e.V. u Grevenu, nakon čega su se publici obratili počasni gradonačelnik Grevena Stevens Gomes te saborski zastupnik Veljko Kajtazi.
Kulturni program započeo je prikazivanjem dokumentarno-igranog filma “Snovi jednog Roma” koji je režirao Edib Ahmetašević u produkciji SRRH “KALI SARA”. Iako film prati život pojedinca, Veljka Kajtazija, očekivano je potaknuo razgovor o životu Roma općenito, na europskom prostoru i prostoru zapadnog Balkana, o problemima s kojima se Romi već desetljećima susreću, o predrasudama i stereotipima te kako se s njima nositi i učinkovito im se suprotstaviti. U razgovoru između publike i protagonista filma mogle su se ćuti zanimljive teze o važnosti razvoja patriotizma kod djece i mladih Romkinja i Roma, političke participacije i potrebe da se mladi aktivnije uključe u društvena zbivanja.
Nakon kraće pauze dramska skupina “KALI SARA” izvela je predstavu “Najsen bistarde” / “Niste zaboravljeni”. Grupa koju čine mladi Romi i ne-Romi osnovana je unutar SRRH “KALI SARA” krajem 2024. godine. Njezini članovi rad su započeli međusobnim upoznavanjem, razgovorima o važnosti uključivanja tema iz romske povijesti u kazališni repertoar kojim će se baviti, kao i vježbama usmjerenima na razvoj osjećaja za prostor te osnovnim scenskim tehnikama. Zatim su čitajući tekstove radili na dikciji i jeziku te su istraživali odnose među karakterima iz scenarija.
Nakon podjele uloga, prve grupne radionice na scenskim situacijama pokazale su izuzetnu povezanost članova grupe i njihovu zajedničku želju za razvijanjem aktivne i iskrene suradnje, temeljene na međusobnom povjerenju i podršci. Upravo je ta kohezija unutar dramske grupe omogućila prevladavanje brojnih izazova: od usklađivanja rasporeda kako bi se dogovorili termini radionica i proba, koji su uglavnom bili u večernjim satima, preko učenja teksta na romskom jeziku, problema s izražavanjem emocija pred grupom i publikom, do nošenja s tremom prije javnih nastupa na kazališnim daskama. Kao rezultat rada, upornosti i pozitivne energije nastala je predstava koja na vrlo emotivan i duboko potresan način donosi priču o sudbini troje romskih velikana – Johanna Wilhelma Trollmanna “Rukelija”, Ceije Stojke i Hajrije Imeri Mihaljić – koji su bili žrtve genocidne politike nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata.
Boksački prvak Njemačke u poluteškoj kategoriji 1933. Johann Wilhelm Trollmann bio je od 1920-ih poznat pod nadimkom “Rukeli”, što na romskom znači “drvo”. Njegova vještina borbe u ringu obećavala mu je iznimnu karijeru, no nacisti nisu dozvolili Romu sintskoga porijekla da niže pobjede, čak ni pod zastavom Njemačke. Od 1939. godine, kada je unovačen kao vojnik, borio se u Poljskoj, Belgiji i Francuskoj, a nakon napada na Sovjetski Savez ranjen je na istočnom frontu. Godine 1942., kada su počela prva masovna istrebljenja Sinta i Roma, odveden je najprije u koncentracijski logor Neuengamme, a potom u Wittenberg, gdje je i ubijen.
Spisateljica, slikarica i glazbenica Ceija Stojka, rođena u Štajerskoj 1933. godine, s osam je godina završila u logoru Auschwitz-Birkenau, gdje je ostala do 1945. Svoju bol i traumu izražavala je kroz umjetnost te je život posvetila tome da ljudi saznaju što se događalo Romima tijekom Samudaripena i kakav je trag to iskustvo ostavilo na nju osbno, ali i na cijeli romski narod.
Hajrija Imeri Mihaljić, porijeklom s Kosova, iz sabirnog je logora spasila židovsku djevojčicu Esther Bahar, nakon čega ju je odgajala kao svoje dijete. Ona je jedina Romkinja koja je dobila najviše izraelsko priznanje “Pravednik među narodima” koje se dodjeljuje ne-Židovima koji su pod cijenu vlastitoga života spasili život jednoga ili više Židova.
Jednu od do sada najboljih izvedbi predstave “Najsen bistarde” / “Niste zaboravljeni” publika u Grevenu pozdravila je s oduševljenjem i velikim aplauzom, a predstavnici romske zajednice iz drugih njemačkih gradova iskazali su želju da dramska grupa “KALI SARA” gostuje i u njihovim gradovima. Boravak u Grevenu predstavnici SRRH “KALI SARA” iskoristili su i za upoznavanje s članovima i aktivnostima njemačke romske organizacije Carmen e.V. i zajedničko druženje u predblagdanskom raspoloženju.
Ovaj je posjet pokazao koliko kultura ima važnu ulogu u integraciji Roma u europsko društvo. Dodatno su istaknuta i tri romska nacionalna dana koja su inicirali zastupnik Kajtazi i SRRH “KALI SARA”: Svjetski dan romskog jezika, Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu i Dan romskog običajnog prava. Zaključeno je kako Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” svojim inicijativama, programima i projektima predstavlja uzor mnogim europskim romskim organizacijama koje sa zanimanjem prate njegov rad.
