Završnom konferencijom održanom u dva hrvatska grada, Varaždinu 10. rujna i Zagrebu 15. rujna 2025, službeno je završena i zadnja programska aktivnost projekta MHE-ROMA, POVIJESNO SJEĆANJE EUROPSKIH ROMA. Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” bio je partner u projektu, zajedno s dvije organizacije iz Italije – Roma Onlus i La isola che c’e, te organizacijom Nakeramos iz Španjolske, kao koordinatorom projekta. Na završnoj Konferenciji sudjelovalo je više od 70 gostiju, među kojima i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, predsjednici i predstavnici Vijeća romske nacionalne manjine općina, gradova i županija, predstavnici romskih i neromskih udruga, sudionici projekta i drugi gosti.
Nakon uvodnog pozdrava, projekt je predstavila predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar, koja je u svom obraćanju istaknula ulogu romskih organizacija i pojedinaca, s posebnim naglaskom na SRRH “KALI SARA” i njezine aktivnosti u njegovanju kulture sjećanja. Također je naglasila ciljeve projekta i objasnila zašto je organizacija željela sudjelovati kao partner. Patnje Roma tijekom Drugog svjetskog rata – Samudaripen, jedno su od najtragičnijih poglavlja romske povijesti, rekla je Krčmar i nastavila: Unatoč njegovoj povijesnoj važnosti, taj dio prošlosti često ostaje nedovoljno prepoznat i gotovo nevidljiv u javnom diskursu. Posebno zabrinjava činjenica da se o Samudaripenu rijetko poučava mlađe generacije Roma, ali i većinsko društvo. U školskim udžbenicima romske patnje obično se svrstavaju pod ‘ostale žrtve’, dok se Židovi i Srbi spominju imenom kao priznate ciljane žrtve nacističkog i ustaškog režima. Krčmar je naglasila da je upravo zato nužno isticati povijesne činjenice i stvarati prostor za dijalog o Samudaripenu. Njegovanje kulture sjećanja ne samo da pridonosi očuvanju istine i dostojanstva žrtava, već predstavlja i važan dio izgradnje nacionalnog identiteta romskog naroda. Sustavno prisjećanje na ovu povijest ključno je za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje pravednijeg društva u kojem se tragedije takvih razmjera više nikada neće ponoviti. Krčmar je zahvalila Europskoj komisiji na financiranju ovog važnog projekta koji je dio programa CERV – Građani, prava, jednakost i vrijednosti te Uredu za udruge i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske.
U svom sam se izlaganju osvrnula na projekt MHE-ROMA u cjelini, na spomen-područja koja smo posjetili u Rimu i Barceloni te na njihov povijesni kontekst, s posebnim naglaskom na završni posjet Hrvatskoj i sudjelovanje na komemoraciji povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripena 2. kolovoza. Spomen-područje Jasenovac, s Ušticom kao dijelom logorskog kompleksa osnovanog isključivo za Rome, bilo je jedino autentično područje nekadašnjeg ustaškog koncentracijskog logora koje su sudionici projekta imali priliku vidjeti i doživjeti. Također, u parku iza Romskog memorijalnog centra nalazi se jedini spomenik na svijetu posvećen jedinoj Romkinji “Pravednici među narodima” Hajriji Imeri Mihaljić. Posebno sam istaknula koliko je tiskanje materijala tijekom projekta, objavljivanje na društvenim mrežama i korištenje romskog jezika u dijelovima predstave “Najsen bistarde / Niste zaboravljeni“ doprinijelo afirmaciji projekta, kako u javnom prostoru, tako i unutar same romske zajednice. Na kraju izlaganja govorila sam o metodama i ciljevima projekta te najavila kako organizacija planira nastaviti s izvedbama nacionalne kazališne predstave u društvenim domovima u romskim naseljima diljem Hrvatske, gdje bi sami članovi romskih vijeća imali ulogu domaćina i suorganizatora.
Anesa Šabani u Varaždinu i Ardijan Gaši u Zagrebu, pripremili su prezentaciju o projektu te ulozi i statusu romskog jezika Romani ćhiba. U prvom djelu predavanja usmjerili su se na lingvistički i povijesni kontekst romskog jezika, jezične promjene koje su nastale uslijed migracija iz Indije u Aziju, Europu i na druge kontinente, na ulogu i položaj jezika unutar romskih obitelji, u kulturi i umjetnosti te u institucijama, kao i na njegovu prisutnost u školskom kurikulu u Hrvatskoj. Zatim su istaknuli proces priznavanja 5. studenoga kao Svjetskog dana romskog jezika, inicijativu koju je pokrenula SRRH “KALI SARA” u suradnji s Veljkom Kajtazijem, saborskim zastupnikom romske nacionalne manjine. Ovo postignuće iz 2012. godine učinilo je Hrvatski sabor prvim parlamentom u svijetu koji je taj datum proglasio nacionalnim danom romske zajednice u Hrvatskoj, naglasio je Gaši. Objasnio je zatim kako je došlo do priznanja 5. studenog Svjetskog dana romskog jezika od strane UNESCO-a. U suradnji s Ministarstvom kulture i medija – Povjerenstvom za UNESCO, SRRH “KALI SARA” je nastavila rad na projektu koji je rezultiralo time da je Opća skupština UNESCO-a 2015. godine priznala romski jezik kao nematerijalnu svjetsku baštinu, rekao je Gaši. Šabani je u svom izlaganju posebno naglasila ulogu mladih Romkinja i Roma u očuvanju romskog jezika te s ponosom istaknula da je projekt MHE-ROMA, u kojem je i sama sudjelovala, posvetio posebnu pažnju očuvanju i razvoju jezika, uključivši u svoj program i nacionalnu peticiju.
O izazovima, inovacijama, informacijama i novom znanju koje je projekt MHE-ROMA donio mladima, govorila je Talita Jašarevski, sudionica projekta i glumica u predstavi. Svoje izlaganje popratila je kratkim video-materijalom o boravku grupe mladih sudionika u Rimu i Barceloni, njihovim zajedničkim probama za predstavu, doživljaju nacionalnih izvedbi te zajedničkoj međunarodnoj premijeri u Zagrebu 1. kolovoza 2025. Prije razgovora s publikom, obratio se i Zvonko Novosel, voditelj dramskih radionica i režiser nacionalne predstave “Najsen bistarde” / “Niste zaboravljeni”. Osvrnuo na tijek kreativnog procesa pripreme kazališne predstave, na istraživanje života i sudbinaprotagonista – Johanna Wilhelma Trollmanna Rukelija, Ceije Stojke i Hajrije Imeri Mihaljić koje je proveo zajedno sa sudionicima, na reakcije publike te na ulogu umjetnosti u približavanju povijesnih istina javnosti. Posebno dirljiv trenutak na konferenciji bilo je prikazivanje zajedničkog video-materijala cijelog projekta na engleskom i romskom jeziku. Publika je video odgledala u tišini, a mnogima su bile pune oči suza.
Sudeći po atmosferi u kojoj je protekla završna konferencija projekta MHE-ROMA, možemo reći da je značajno utjecala na sudionike, zajednicu i širu javnost. Poslužila je kao platforma za podizanje svijesti o genocidu nad Romima koji je često nedovoljno zastupljen u javnom diskursu i obrazovanju. Predstavljanjem rezultata aktivnosti projekta, kreativnih radionica i rezultata, konferencija je osnažila kulturu sjećanja i istaknula važnost očuvanja povijesne memorije. Posebno osnažujuća, bila je za romsku mladež koja je ponovno evocirala svoja iskustva tijekom radionica, međunarodnih posjeta i kazališnih izvedbi te je na taj način prepoznala vrijednost vlastitog aktivnog sudjelovanja u kulturnim i obrazovnim inicijativama. Mnogi su istaknuli da ih je uključivanje potaknulo na nastavak aktivističkih i liderskih uloga u njihovim zajednicama, a što je itekako bitno za dugoročnu održivost rezultata projekta.
Ono što ohrabruje je svakako interes zajednice, pri čemu su predstavnici VRNM-a i romskih naselja naglasili kako vide svoju ulogu kao suorganizatora daljnjih kulturnih i obrazovnih aktivnosti u zajednici, a s kojima će SRRH “KALI SARA” nastaviti. Ovakav participativni pristup osigurava da će utjecaj projekta trajati i nakon njegovog formalnog završetka, potičući daljnje uključivanje, dijalog i kulturnu valorizaciju unutar romskih zajednica i šireg društva.
