Loše vijesti za manjine u Poljskoj

0
29
Foto: Flickr/Piotr Drabik

Na jučer održanim parlamentarnim izborima u Poljskoj, vladajuća stranka Pravo i pravednost (Prawo i sprawiedliwość – PiS) odnijela je uvjerljivu pobjedu. S osvojenih blizu 44 posto glasova, partija neformalnog vladara Poljske Jarosława Kaczyńskog osigurala si je natpolovičnu većinu u sljedećem sazivu Sejma, pa kao ni četiri godine ranije neće morati tražiti koalicijskog partnera kako bi sastavila novu vladu. Glavni izazivači iz Građanske koalicije (Koalicja obywatelska) osvojili su 16 posto manje glasova. Zanimljivo je i to da su netom održani izbori imali najveću izlaznost u proteklih trideset godina. Iako podatak o 61,1 posto birača koji su iskoristili svoje biračko pravo ne predstavlja pretjerano impresivan rezultat, to je čak desetak posto više nego na posljednjim parlamentarnim izborima ujesen 2015.

Nakon što je na tim izborima preuzeo vlast, PiS je ubrzo počeo izazivati brojne društvene sukobe. Uspostavljanje direktne kontrole izvršne vlasti nad pravosudnim sustavom, osobito Ustavnim sudom, rezultiralo je prvim velikim valom prosvjeda još 2016. godine. Iz istog razloga, Vlada je došla u sukob s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe i Europskom komisijom koje su u navedenim postupcima vidjele narušavanje neovisnosti sudstva i dovođenje u pitanje principa trodiobe vlasti. Masovni prosvjedi dogodili su se i nakon što se u parlamentarnoj proceduri našao prijedlog izmjena zakona o pobačaju. Iako Poljska još od 1990-ih ima jedan od najrestriktivnijih zakona koji pobačaj dozvoljava samo u iznimnim slučajevima, vladajući su razmatrali dodatno zaoštravanje toga zakona. Proteklih mjeseci vladajuću stranku je potreslo i nekoliko ozbiljnih afera koje su uzburkale javnost. Najveća je bila vezana uz predsjednika parlamenta Mareka Kuchińskog koji je bio prisiljen podnijeti ostavku nakon što se doznalo da je koristio službene avione i helikoptere za privatna putovanja, pri čemu je kroz nešto više od godinu dana, prema podacima portala Onet, potrošio 4 milijuna zlota (oko 930 tisuća eura).

Kako je usprkos svim aferama i prosvjedima PiS ostvario ovako veliku pobjedu? Dio odgovora se krije u socijalnim politikama koje je proveo u protekle četiri godine. Naime, vlada je ubrzo po dolasku na vlast uvela dječji doplatak za obitelji s minimalno dvoje djece u iznosu od 500 zlota (oko 115 eura) po djetetu. Značajno je povećana minimalna plaća, penzioneri su dobili besplatne lijekove, a ove godine im je isplaćena i trinaesta mirovina. U svojoj kampanji, PiS je iznio niz obećanja o nastavku i proširivanju dosad implementiranih socijalnih mjera, od kojih je najglasnije odjeknula ona o povećanju bruto minimalne plaće na četiri tisuće zlota (oko 930 eura) do 2024. godine.

Pored toga, PiS je svoju biračku bazu mobilizirao kampanjama usmjerenim protiv pojedinih manjina. U mjesecima koji su prethodili izborima, manjina protiv koje je bio usmjeren najveći dio energije vladajućih bile su LGBT osobe. Često su iz vladajuće stranke poručivali kako se protive “ofenzivi kulturne revolucije” koju vide u borbi LGBT osoba za svoja prava te kako će pod svaku cijenu braniti tradicionalnu poljsku obitelj. Prema riječima samog Kaczyńskog, obitelj je danas napadana, a oko toga što je to točno obitelj također nema nikakvih dilema: Obitelj vidimo ovako – jedna žena, jedan muškarac, u stalnoj vezi i njihova djeca – to je obitelj.

Osim LGBT osoba, razloga za brigu imaju i migrantski radnici koji su u proteklim godinama u velikom broju pristigli u Poljsku. Iako im vladajući s jedne strane dozvoljavaju dolazak u sve većem broju, kako smo već pisali, antimigrantska i nacionalistička retorika stvorila je u proteklim godinama atmosferu pogodnu za rast nasilja nad migrantima. Žene se u najboljem slučaju mogu nadati da neće biti daljnjih napada na njihova skučena reproduktivna prava, što s obzirom na sastav novoga parlamenta uopće nije izvjesno. Iz perspektive zaštite ljudskih prava, bliža budućnost u Poljskoj izgleda prilično zabrinjavajuće.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime