U okviru obilježavanja Međunarodnog dana žena, u suradnji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, Agencije za elektroničke medije i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH, održan je okrugli stol “Romkinje i mediji”. Kao članica Vijeća za elektroničke medije, ali i kao dugogodišnja novinarka i urednica Anita Malenica je svojim izlaganjem u sklopu teme “(Ne)vidljivost Romkinja u hrvatskim medijima”, dala jasne i relevantne uvide u temu. Bila je to prilika da za Phralipen dodatno porazgovaramo o rodnim stereotipima u elektroničkim medijima, portalu Žene i mediji i poticajnim programima u sklopu Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija i Poticanja novinarske izvrsnosti.
Vi ste uime Vijeća za elektroničke medije zajedno s kolegom Vanjom Gavranom nastavili rad u Mediteranskoj regulatornoj mreži koji su započele vaše kolegice Kunac i Simonović. Prva istraživanja koja je Agencija provela odnosila su se na seksizme i stereotipe u reklamama kada je 2015. utvrđeno da su rodni stereotipi pronađeni u više od polovice reklamnih spotova iz analiziranog uzorka, od čega se 80 posto detektiranih stereotipa odnosilo na žene. Kakva je situacija danas, vidi li se pomak?
Agencija za elektroničke medije je od 2014. potpisnica “Deklaracije MNRA-a o poticanju muško-ženske ravnopravnosti i borbe protiv rodnih stereotipa” i u tom smislu sudjeluje u aktivnostima Mreže. Sve aktivnosti dogovaraju se u okviru radne skupine “Rod i mediji” i najčešće se odnose na analize medijskih sadržaja u kontekstu zastupljenosti žena i muškaraca kao i načina portretiranja žena u medijima. Nažalost, seksizam i rodni stereotipi susveprisutni, kako u javnom govoru tako i u medijima. U klasičnim elektroničkim medijima kao što su televizija i radio situacija nije tako loša, što se ne može reći i za elektroničke publikacije, odnosno portale. Najgora je situacija na društvenim mrežama koje je, svi znamo, jako teško regulirati. Kada je specifično riječ o oglasima, nemamo neko novije istraživanje, no primjetno je kako su velike kompanije ipak malo opreznije pri kreiranju oglasnih poruka, pogotovo onih namijenjenih prikazivanju na televiziji. Svjesni su da bi poruke seksističkog prizvuka naštetile njihovom imidžu. Čak se počelo pomalo voditi i računa o izbjegavanju korištenja rodnih stereotipa, pa danas možemo,naprimjer, vidjeti i muškarca u reklamnom spotu za usisavač. No, trebamo imati na umu da oglašivačka industrija slijedilogiku kratkih i jasnih poruka s učinkom izazivanja pažnje, a stereotipi i seksizam su alati koji se koriste za postizanje tog cilja i to je razlog zašto su još uvijek duboko ukorijenjeni. Dodatni problem je i to što su kreativna rješenja oglasa sve sofisticiranija, s dvosmislenim porukama koje se mogu različito tumačiti.
Također ste unutar MNRA-mreže radili analizu medijske prisutnosti žena u sportu. Što je ta analiza pokazala i kakve ste sve aktivnosti još poduzimali i kakvi su rezultati ?
Prve analize zastupljenosti muškaraca i žena u medijima koje je AEM provodila pokazale su kako su žene značajnopodzastupljene u informativnim emisijama o temama gospodarstva, politike, sigurnosti, sporta… S obzirom na uspjehe naših sportašica i činjenicu da žene osvajaju za Hrvatsku uprosjeku 50 posto odličja na velikim natjecanjima AEM je odlučila 2016. provesti analizu sportskog sadržaja u središnjim informativnim emisijama na trima najgledanijim televizijama (HTV, NOVA TV I RTL). Prikazi uspjeha sportašica bili su općenito slabo zastupljeni, a zastupljenost ženskog ekipnog sporta iznosila je samo 3,6 posto. Nakon toga je Agencija zajedno s nekoliko partnera krenula u osvještavanje javnosti i medija o potrebi veće zastupljenosti sportašica i ženskog sporta u medijima. Provodili smo kampanje, organizirali okrugle stolove s predstavnicima medija, donijeli preporuke za bolje praćenje ženskog sporta, snimili ukupno 20-ak video spotova shrvatskim sportašicama koji su emitirani na nacionalnim i lokalnim televizijama, provodili smo radionice za medijske djelatnike… Ponovljeno istraživanje o zastupljenosti žena i muškaraca u informativnim programima 2021.pokazalo je da je u području sporta došlo do blagog pomaka i da zastupljenost žena iznosi 6 posto. Potom je 2022. provedena analiza sportskog sadržaja samo na javnoj televiziji i specijaliziranoj sportskoj televiziji, na HTV-u je došlo do povećanja broja priloga o sportašicama (s 5 posto 2016. na 18 posto 2022.), dok se na SPTV-u 13 postoprijenosa odnosilo na ženski sport. Uz to, Vijeće za elektroničke medije je 2023. godine izmjenom Popisa značajnih događaja osiguralo na javnoj televiziji ravnopravan pristup i u prijenosu sportskih natjecanja u muškoj i ženskoj kategoriji. Napomenula bih da je sport važan element sudjelovanja žena u javnom prostoru i njihova osnaživanja i zato bi bilo korisno da se i što više Romkinja uključuje u njega.
Što biste vi izdvojili kao posebno značajno u radu MNRA-mreže i na čemu sada radite?
Sudjelovanje u radnoj skupini “Rod i mediji” dalo je Vijeću i Agenciji smjer i odličan poticaj za djelovanje. Tu se razmjenjuju korisna iskustva medijskih regulatora iz zemalja mediteranskog okruženja i dobiju se vrijedne ideje za daljnje djelovanje. Mi smo u Hrvatskoj oformili svoju radnu skupinu “Žene i mediji” iz koje je izrastao i istoimeniprojekt na kojem je okupljeno dvadesetak partnera iz državnih institucija i civilnog sektora. Jedan od partnera je i SRRH “KALI SARA”. Osim suradnjom na portalu Žene i mediji, ovo je partnerstvo rezultiralo i nedavno predstavljenim istraživanjem AEM-a o zastupljenosti i načinu prikaza Romkinja u elektroničkim publikacijama. Sovom našom aktivnosti ćemo svakako upoznati i ostale članice MNRA kojima to može biti poticaj za njihov rad. Ovo je odličan primjer međusobne suradnje medijskih regulatora.
Kroz financiranje nakladnika iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija također se sufinanciraju emisije iz područja rodne ravnopravnosti. Znate li je li ikada neka emisija (televizijska i/ili radijska) kao protagonistice imala Romkinje?
Kategorija rodne ravnopravnosti bavi se širokim tematskim rasponom sa ženom u središtu, pa se tako u proteklih dvadeset godina povremeno u nekima od njih govorilo i o Romkinjama, međutim evidencija Fonda se ne vodi na takav način. Nakladnici/pružatelji elektroničkih publikacija i kroz druge sufinancirane kategorije izvještavaju o ženama Romkinjama, u prvom redu one koje su u kategoriji Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ali u drugim kategorijama npr. u emisiji Perspektiva (Ostvarivanje prava građana na javno informiranje), nakladnika Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” bavi se pomagačicom u nastavi i udomiteljicoma koja je ujedno i Romkinja.
Koliko se emisija iz područja rodne ravnopravnosti sufinancira iz Fonda otkada ste vi u VEM-u?
Od 2017. godine Vijeće za elektroničke medije i Agencija za elektroničke medije u kategoriji Poticanje razvojasvijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnog poretka sufinancirali su 283 projekta.
Postoji li način kako da se nakladnici više zainteresiraju za teme i pitanja žena pripadnica manjinskih skupina?
Prvi korak može biti u utvrđivanju činjeničnog stanja. Kada je riječ o romskoj nacionalnoj manjini, mi smo jedan malikorak napravili provođenjem spomenute analize medijskog sadržaja na uzorku od 32 portala. Analizirana su ukupno 93 teksta u kojima se u naslovima javljaju pojmovi „Romkinje“, „Romi“ i „romska“. Ta analiza može biti putokaz zanakladnike, urednike i novinare u kojem smjeru krenuti, što poboljšati. Treba imati u vidu izloženost žena pripadnica nacionalnih manjina, posebice Romkinja, riziku od višestruke diskriminacije zbog čega je potrebno imati višemedijskog senzibiliteta prema njima. Jednako važno je i isticanje pozitivnih uzora, s naglaskom na integraciju, ali ne zanemarujući kulturu i tradiciju iz koje žene potječu. Pored Fonda za pluralizam, Agencija za elektroničke medije i kroz program Poticanja novinarske izvrsnosti motivira novinare da se bave istraživanjem i pisanjem o temama od javnog interesa, a izvještavanje o nacionalnim manjinama i iznošenje ženske perspektive to sigurno jest. To je nakladnicima direktan doprinos kvalitetnom sadržaju na njihovom portalu, ali i primjer kakve je teme korisno otvarati.
