Povodom Svjetskog dana slobode medija 3. svibnja, ukazat ćemo na nekoliko izvješća o stanju medijskih sloboda koje su iznijeli neovisni analitičari na domaćoj i međunarodnoj razini. Ocjene stanja u Hrvatskoj mogu se svesti na onu koju su u svom izvješću iznijeli Reporteri bez granica (RSF) svrstavši Hrvatsku u kategoriju ‘Problematično’.
Reporteri bez granica
Prema indeksu o slobodi medija u državama svijeta kojeg RSF svake godine sastavlja, Hrvatska se u 2024. godini od 180 država nalazi na 48. mjestu, 6 mjesta lošijem nego lani. Problemi koje se u izvješću ističe tiču se SLAPP tužbi, ugroze od strane organiziranog kriminala, pretjeranog uplitanja vlade, centralizacije na medijskom tržištu, prijetnji i uznemiravanja novinara, takozvanog Lex AP-a kojim se kriminalizira otkrivanje informacija o istrazi u tijeku, financijskih problema proizašlih iz pandemije Covida-19 te tabuiziranja određenih tema, primjerice ratnih zločina koje su počinile hrvatske snage tijekom Domovinskog rata.
Na boljem mjestu od Hrvatske što se tiče medijskih sloboda na indeksu stoje Sjeverna Makedonija (36.), Crna Gora (40.) i Slovenija (42.), dok se Mađarska (67.), Bosna i Hercegovina (81.) i Srbija (98.) nalaze ispod Hrvatske. Prve na listi su Norveška, Danska, Švedska, Nizozemska i Finska, a posljednje Iran, Sjeverna Koreja, Afganistan, Sirija i Eritreja.
Mreža Liberties
Slične zaključke kao i RSF iznijela je mreža Liberties (Unija za građanske slobode za Europu) u sklopu koje su izvješćeza Hrvatsku izradili Centar za mirovne studije i Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL. I oni su kao ključne probleme izdvojili sve veći broj fizičkih napada na novinare, zloupotrebu pravnih tužbi moćnika (tzv. SLAPP tužbe), visoku koncentraciju vlasništva nad medijima, rastuću zabrinutost zbog utjecaja vlade na javne medijske servise te pokušaje cenzuriranja i ograničavanja sloboda izražavanja novinara.
Pučka pravobraniteljica
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter stanje slobode medija obradila je kao dio svog redovitog godišnjeg izvješća o stanju ljudskih prava. Osim ukazivanja na probleme, Pravobraniteljica je iznijela mjere koje bi trebale doprinijeti ublažavanju ili rješavanju tih problema. Što se tiče SLAPP tužbi, u najavljeni novi Zakon o medijima trebao bi u sklopu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje 2023.-2027. biti implementiran mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi.
U vezi prijedloga novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidnih ili dokaznih radnji, Pučka pravobraniteljica je, potaknuta pritiskom novinarske struke, tijekom javnog savjetovanja ukazala na potrebu dorade i pojašnjenja prijedloga odredbi kako bi se iz mogućnosti kažnjavanja isključilo novinare. U prijedlogu kaznenog zakona naposljetku je određeno da za čin neovlaštenog otkrivanja sadržaja novinari ne mogu biti kažnjeni.
Snažnijoj zaštiti novinara i medijskih sloboda, smatra Pravobraniteljica, trebao bi doprinijeti novi Akt o slobodi medija (EMFA) na razini Europske unije kojeg je u ožujku usvojio Europski parlament i kojim se države članice EU-a obvezuje da štite neovisnost medija od političkog, privatnog i gospodarskog utjecaja.
U svrhu fizičke zaštite novinara i veće sigurnosti, Hrvatska se pridružila kampanji Vijeća Europe “Novinari su važni”, a u rujnu 2023. godine Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske potpisali su Sporazum o suradnji i dva protokola – Protokol o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti i Protokol o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća.
