Započevši svoje aktivističko djelovanje u romskim naseljima u kojima su odrastale, Marina Csikós, Alba Hernández i Maria Dumitru Ruiz propitivale su tradicionalne društvene uloge među kojima su se često provlačile i one stereotipne o Romkinjama i njihovom (ne)sudjelovanju u javnom životu, obrazovanju i zapošljavanju. Okupljene na master programima na Srednjeeuropskom sveučilištu nastavile su graditi svoj san koji je godinama nakon doveo do pokretanja vlastite inicijative – feminističkog romskog kolektiva pod nazivom Feminist Collective by Romani Gender Experts (Feministički kolektiv romskih stručnjakinja za rodna pitanja, op.prev.).
Zajedno posvećene istraživanju tema intersekcionalnosti, feminističke proizvodnje znanja, antirasizma i rodno uvjetovanog nasilja, navode da je ideja o Kolektivu rođena nakon značajnog iskustva proizašlog iz europskog sastanka na visokoj razini koji se fokusirao na Romkinje i Putnice. Kao Romkinje s mnogo znanja i profesionalnog iskustva koje mogu podijeliti, našle su se u tokeniziranoj poziciji u kojoj se njihov glas nije čuo iako im je bio posvećen cijeli sastanak. Ovaj ključni trenutak naveo ih je na promišljanje i raspravu o svojim pozicijama i izazovima kao Romkinjama koje se bave rodnom problematikom, što je na kraju rezultiralo pokretanjem Kolektiva u listopadu 2022. Jedno od glavnih pitanja koje ih je povezivalo bila su negativna iskustva na polju ravnopravnosti spolova prilikom traženja zaposlenja.
Svjedokinje smo kako neromski vršnjaci s istim ili čak nižim obrazovnim i profesionalnim iskustvom dobivaju bolje prilike za posao od nas. Naravno, to je zbog sustavnih nejednakosti uzrokovanih rasizmom, klasizmom, kolorizmom itd. koje smo svi iskusili na ovaj ili onaj način, ne samo na tržištu rada. Nama, Romkinjama koje se bave rodnom problematikom, ne samo da nedostaje prilika za rad na općenitim temama, već je tako i kada se prijavljujemo za poslove koji su usredotočeni na Romkinje. Ova situacija dovodi Romkinje stručnjakinje za rodna pitanja u neizvjestan položaj, u kojem nismo u mogućnosti iskoristiti i pokazati svoju stručnost, navode osnivačice.
Prije pokretanja Kolektiva, provele su temeljitu analizu postojećih resursa koji su na raspolaganju unutar polja posvećenog Romkinjama i shvatile da postoje mnoge romske feminističke nevladine organizacije koje već obavljaju značajan posao na nacionalnoj i lokalnoj razini. Umjesto da dupliraju svoje napore, željelesu stvoriti nešto što je još uvijek nedostajalo unutar profesije – profesionalnu mrežu/kolektiv za Romkinje stručnjakinje za rodnu ravnopravnost.
Njihovi su ciljevi pružiti siguran prostor Romkinjama za rodnu ravnopravnost kako bi se okupile i poboljšale povezanost među njima, za profesionalni razvoj i razmjenu znanja i iskustava, kako s mainstream, tako i s romskim institucijama koje se bave rodnom problematikom.
Početak našeg Kolektiva karakterizirao je proces okupljanja, ali bez napora, vođen skupom zajedničkih iskustava koja su nam omogućila da projekt zamislimo zajedno i kohezivno. Dok radimo na ostvarivanju cilja, međusobno poštovanje smatramo kamenom temeljcem našeg rada, kako na osobnoj tako i na profesionalnoj razini. Ova vrijednost obuhvaća sve članovice Kolektiva, čija individualna iskustva afirmiramo kako bismo osigurali učinkovitu suradnju i svijest o našem raznolikom geopolitičkom kontekstu i kulturama. Naše razlike smatramo izvorom bogatstva grupe i nastojimo stvoriti inkluzivan i siguran prostor za sve članove.
Što se tiče rodnih pitanja i položaja žena, održavaju kritičku feminističku perspektivu koja je u svojoj srži pluralistička i intersekcionalna, a s kojom su se članice Kolektiva složile prilikom pristupanja. Budući da su još uvijek u fazi razvoja Kolektiva, fokus im je na izgradnji kohezije unutar grupe. Upoznaju se osobno i profesionalno i svjesne su da pojavu razlika u mišljenjima treba gledati kao priliku za rast kroz (samo)refleksiju.
I mladost i stručnost
Kao romske feministice, susrele su se s mnogim pogrešnim predodžbama o feminizmu unutar svojih obitelji, zajednica, prijatelja i kolega. I sada su Romkinje isključene iz mainstream feminističkih pokreta i prostora što ide u prilog činjenici da se mainstream feminizam tek treba uhvatiti u koštac s rasizmom unutar svojih struktura, ističu osnivačice Kolektiva, te nastavljaju: Ljudi koji se nisu baš bavili istraživanjem različitih feminističkih pravaca i dubinom koncepta, mnogo puta imaju iskrivljenu sliku o tome kako bi “feministica” trebala izgledati. Feministkinje uglavnom povezuju s ćelavim, bijesnim bjelkinjama koje mrze muškarce i ne žele ništa osim potpune vlasti nad svima. Feminizam je kao pokret godinama bio povezan s bijelim ženama iz srednje klase i mnoge marginalizirane zajednice nisu bile dio tog pokreta. ‘Tradicionalna Romkinja’ definitivno ne spada/odnosno ne bi trebala spadati u ovu kategoriju. Dakle, kada nas naše romske sugrađanke/obitelji vide kao feministkinje koje teže ravnopravnosti spolova, ali ipak poštuju druge, koje se žele boriti za pravdu za naše Rome, koje ljudima pristupamo s ljubavlju, tek tada shvate o čemu se radi u feminizmu.
Kada je riječ o razumijevanju rodne ravnopravnosti i feminizma među mladim Romkinjama danas, osnivačice navode da je velika sreća što djevojke i žene danas imaju više prilika učiti o različitim feminističkim pokretima i doprinositi im od svojih prethodnica. Dok prije 30-40 godina nije bilo društvenih medija i Googlea, djevojke i mlade žene u osiromašenim sredinama nisu imale gotovo nikakvu priliku informirati se o feminističkim teorijama i razvoju. To je uglavnom bila privilegija bijelih obrazovanih žena i djevojaka koje su imale priliku kupovati knjige i pohađati fakultete.
Naglašavaju važnost činjenice da danas mlade djevojke i žene mogu besplatno preuzeti cijele knjige i članke, da postoji mnogo feminističkih aktivistica na društvenim mrežama koje feminističke ideje čine dostupnima na internetu, a mlade djevojke također se mogu informirati o prosvjedima, aktivnostima i raspravama lakše nego ikada. Osim toga, dodaju kako je doprinos djevojaka i žena neosporan, što feminističke pokrete čini mnogo jačim i kreativnijim, a njihova snaga, kritički stavovi i kreativna rješenja potrebni su ne samo feministkinjama, već i ostalim pokretima.
Upravo iz ovih razloga, u našem Kolektivu, posebno se fokusiramo na mlade romske stručnjakinje za rodna pitanja. Mlade Romkinje profesionalke imaju velike potencijale, koji su često zasjenjeni rasizmom i seksizmom na polju rodne ravnopravnosti. Stoga je naš cilj dovesti mlade romske stručnjakinje za rodnu ravnopravnost u središte pozornosti i dopustiti da njihov snažan i pametan glas čuje što više ljudi.
I obrazovanje i zapošljavanje
Iako svjesne da među romskim zajednicama postoji velike razlike, iznenađene su da je njihov poziv stigao do mnogih zemalja, pa čak i kontinenata. Većina njihovih kandidatkinja, a sada i članica, dolazi iz europskih zemalja poput Španjolske, Sjeverne Makedonije, Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske, Rumunjske itd. Ali također imaju članice iz Sjedinjenih Država i Brazila što čini Kolektiv geografski zanimljivim i raznolikim.
Kolektiv se fokusira na mlade Romkinje koje se bave rodnom problematikom, što znači da su sve članice mlađe od 35 godina što stvara dinamično okruženje tijekom rasprava. No, ono što je još nevjerojatnije jest to da područja iz kojih dolaze Romkinje profesionalke uvelike odražavaju potrebu za uključivanjem rodne ravnopravnosti u sva polja. Profesionalke imaju iskustvo u radu u područjima zdravstva, akademske zajednice, civilnog društva, fiziologije, komunikacija, političkih znanosti, umjetnosti itd. Budući da se rodna ravnopravnost (zajedno s antirasizmom i dekolonijalnošću) tiče svih područja života važno je utjecati na što je moguće na više njih, poručuju osnivačice Kolektiva.
Do sada su imale jedan sastanak članica na kojem su one mogle saznati više o Romkinjama i polako započeti zajednički rad. U nadolazećim tjednima objavljivat će kritičke članke, biti aktivnije na društvenim mrežama i organizirati izobrazbu za jačanje kapaciteta posebno za Romkinje stručnjakinje za rodna pitanja. Ubrzo nakon toga planiraju ciljano djelovati prema institucijama koje se već bave ili se planiraju baviti rodnom ravnopravnošću na ovaj ili onaj način. Želimo osigurati da se čuju glasovi i stručnost Romkinja. Tako će sve više institucija/organizacija odlučivati za suradnju s nama.
Svjesne da poboljšanje životnog standarda mladih Romkinja direktno utječe na njihove izglede za budućnost, osnivačice kroz svoj program propituju teme intersekcionalnosti i na koji način diskriminacija utječe na zapošljavanje Romkinja unatoč njihovom radnom iskustvu i razini obrazovanja. Ako samo pogledamo mogućnosti zaposlenja Romkinja stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, možemo pouzdano reći da klasa, etnička pripadnost, spol i mnogo puta seksualna orijentacija imaju mnogo utjecaja. Govoreći iz iskustva, možemo reći da Romkinje stručnjakinje za rodnu ravnopravnost imaju mnogo manje mogućnosti dobiti posao s istim (ili čak boljim) obrazovnim i radnim iskustvom nego neromske stručnjakinje. Antiromski rasizam i strukturne nejednakosti još uvijek predstavljaju prepreku u većini radnih područja, gdje ni rodna ravnopravnost nije iznimka.
Stereotipna slika Romkinja tako se preslikava i u procesu zapošljavanja, a njihova visoka razina nezaposlenosti najčešće se opravdava problemom ponude na tržištu rada i niskom razinom obrazovanja, s čime se ne mogu poistovjetiti Romkinje okupljene u Kolektivu. Ono što društvo na kraju dobije su bezbrojne Romkinje stručnjakinje za rodnu ravnopravnost koje imaju svo znanje, stručnost i predanost da rade na tome da naše zajednice napreduje, ali nemaju priliku za to. To je ogromna pogreška i neiskorištena prilika za naša društva u kojima se korjenite promjene događaju gotovo iz dana u dan i kojima su potrebna kreativna i stručna rješenja, zaključuju zajedno.