Zabava jednima, nasilje i zabrane drugima

Foto: pixabay.com

Igra svjetala, muzika što mami i preplavljuje, čaše što se redaju na šanku, ples do zore – sve su to slike koje vežemo uz noćne klubove. Međutim, koliko god je povijest noćnih klubova povijest oslobođenja, zabave i užitka, toliko se uz te prostore vezuje i nasilje, isključivanje, maltretiranje. Pritom ne govorimo samo o prošlim vremenima, jer svi ti problemi, kako u širem društvu, tako i u klubovima, u značajnoj mjeri opstaju i danas.

Suzavci i zabrane

Ovih je dana u splitski klub Central bačen suzavac, u trenutku dok se ondje zabavljalo petstotinjak ljudi. Pretpostavlja se da je suzavac pušten kroz ventilacijski otvor. Liječničku pomoć nakon toga je zatražilo oko 90 ljudi, od kojih su neki ozlijeđene pri bježanju iz kluba, a 12 posjetitelja nije uspjelo samo napustiti prostor pa su ih evakuirali vatrogasci. Gosti i radnici kluba su bježali kroz četiri izlaza za nuždu, kao i kroz glavni izlaz.

Ranije pak ovog mjeseca, čakovečki kafić i klub H2O na svom je Instagram profilu objavio sljedeću obavijest: “Svim pripadnicima ROMSKE nacionalne manjine NIJE DOZVOLJEN dolazak u caffe bar H20 te neće biti usluženi. Odluka je isključivo POSLOVNA i ne odnosi se samo na školarce. Želimo se ispričati svim dobrim i vrijednim Romima. Kraj.”

Nije ovo prvi puta da se u nekom klubu ili kafiću zabranjuje ulazak Romima i Romkinjama. I ranijih se godina to događalo u Međimurju, a objašnjenja koja bi se Romima zaustavljenima na pragu ugostiteljskih objekata nudilo bila su u stilu: Oprostite, šef nam je zabranio da Rome puštamo unutra.

O tome govori i predsjednik Romske organizacije mladih Hrvatske Milan Mitrović u razgovoru za tekst o nasilju u noćnom klubovima koji su nedavno objavile Novosti u sklopu podlistka Nada. Prema Mitroviću, rasizma upućenog Romima u kafićima u Slavonskom Brodu danas nema u velikoj mjeri, ali je situacija bila drugačija prije nekih sedam godina kad su vrata kafića za Rome znala biti zatvorena.

Tada im je u neke kafiće ulaz bio zabranjen. Ne direktno, ali ih ne bi pustili. No to su bile iznimke kojih više skoro uopće nema. Grad je tolerantan i Romi nemaju većih problema po pitanju diskriminacije, kao i u Baranji, kazao je Mitrović, ali je dodao i da u Međimurju i dalje neke Rome ne žele posluživati u kafićima.

Specifičnim problemima u noćnim klubovima posebno su izložene žene, koje se i dalje prepuštene opasnoj sivoj zoni seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, neželjenog i neprestanog udvaranja i pipkanja. Na posebno ugrožavajuću poziciju u kojoj se u takvim situacijama nalaze Romkinje osvrće se i Mitrović. Računajte kako se muškarci ponašaju prema vama, pa onda to pomnožite puta dva ili tri da saznate kako se ponašaju prema Romkinjama. Romkinje su diskriminirane zato što su žene i zato što su Romkinje. Diskriminirane su u društvu, obitelji i u sredini u kojoj žive, objašnjava Mitrović. 

Korak dalje od biznisa i konformizma

Stvaranje sigurnih okruženja za noćne provode u kojima se svi mogu osjećati dobrodošlo i ugodno – i mladi i stari, i muškarci i žene, i hetero i gej ljudi, i pripadnici svih manjinskih zajednica – nije samo poželjno, nego i nužno za društvo koje želi zajedno rasti i srastati.

Do toga teško da će doći ako se nastave pravdanja imperativom biznisa po starome i tumačenja diskriminatorne politike kao obične poslovne odluke (kao što to ovih dana čini kafić H20 u Čakovcu). Isključivanje određenih ljudi iz zajednice, nasilje i maltretiranje pripadnika određenih skupina u bilo kojem prostoru se ono odvijalo, ne bi se smjelo pravdati i skrivati iza poslovnih odluka i datosti poslovnih modela. Kao što se nasilje iz šireg društva šulja i unosi u klubove, tako se i iz klubova iznosi i širi natrag u društvo.

Emancipatorne prakse i politike poslovanja noćnih klubova razvijaju se kroz širenje zabave i otvaranje užitka prema svima, kroz davanje prilike za sigurno upoznavanje i druženje svih ljudi, ali i jasno sankcioniranje i reagiranje na svaku pojavu nasilja i diskriminacije. U nas je još uvijek puno više klubova koji nasilje i diskriminaciju reproduciraju, nego onih koji su voljni raditi kontra takvih društvenih struja, na putu prema dobroj noći za sve.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime