Projekt Budućnost Europe? Pitajmo mlade! koji je iznjedrio i istraživanje bavi se identificiranom potrebom uključivanja mladih u promišljanje i dijalog o budućnosti EU koju je proveo Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Proveden u drugoj polovici 2021. godine projekt je za cilj imao doprinijeti razumijevanju problema neuključivanja mladih u rasprave o EU temama, potaknuti dijalog među mladima o europskim temama te zagovarati veću uključenosti mladih u odlučivanje na EU razini. U istraživanju je sudjelovalo 370 mladih koji su u anketi prepoznali teme klimatskih promjena i okoliša, obrazovanja, kulture, mladih i sporta kao i snažnijeg gospodarsrva, socijalne pravde i radnih mjesta kao najvažnije za njih.
Više od polovice ispitanika (59 posto) smatra da je utjecaj mladih naproces donošenja okolišnih politika nikakav, gotovo nikakav ili mali, a kada je riječ o gospodarskim temama taj broj je i veći odnosno 63 posto. Na pitanje o utjecaju mladih na procese donošenja odluka i javnih politika usmjerenih prema očuvanju europskih vrijednosti i demokracije na razini EU najveći broj ispitanika odgovorio je da je mali odnosno njih 38 posto. Nadalje, temeljem analize odgovora ispitanika na anketni upitnik moguće je zaključiti da mladi dobivaju informacije o sve tri teme prvenstveno putem tradicionalnih medija te interneta idruštvenih mreža, ali sustavno izražavaju želju za značajnijom ulogom pogotovo obrazovnih, ali i državnih i europskih institucija u pružanju informacije mladima o te tri teme.
Kao dio projekta održane su i tri projektne radionice na navedene teme u Zagrebu, Vukovaru i Puli. Tako se na onoj održanoj u Zagrebu razgovaralo o budućnosti Europske unije, a mladi smareaju da ona 2030. godine treba biti fokusirana na poticanje izgradnje vrtića, podzemnih željeznica i drugih oblika javnog prijevoza, skloništa za beskućnike i poboljšanja međunarodnih putovanja.
S druge strane, valja podsjetiti da prema istraživanju Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, mladi Romi i Romkinje u dobi od 14 do 29 godina čine oko trećinu ukupne romske populacije u Hrvatskoj, a dijele nepovoljne životne okolnosti s ostatkom romske populacije te s njima žive većinom u koncentriranim romskim naseljima s brojnim infrastrukturnim i higijenskim problemima, u uvjetima teškog siromaštva i materijalne deprivacije, u prenapučenim i neadekvatno opremljenim stambenim prostorima. Tako visoke stope nezaposlenosti, niska mjesečna primanja kućanstava u kojima žive, kao i oslanjanje obitelji na socijalnu pomoć, i dalje su realnost mladih Roma i Romkinja koja se očituje u gomilanju nepovoljnih životnih okolnosti koje su relativno trajne, teško promjenjive i međusobno podupiruće.
Podsjećamo da je je Europska komisija u listopadu prošle godine usvojila službeni prijedlog da se 2022. proglasi Europskom godinom mladih. Tako u Europskoj godini mladih, Komisija namjerava, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima, dionicima i samim mladim ljudima potaknuti sve mlade ljude, osobito one s manje mogućnosti, iz siromašnih sredina, iz ruralnih ili udaljenih područja ili koji pripadaju ranjivim skupinama, da postanu aktivni građani i akteri pozitivnih promjena.
