Da je ekonomsko osnaživanje Roma preduvjet dugoročnih pozitivnih promjena u romskim zajednicama, a pristup kapitalu jedan od najvećih problema s kojima se Romi suočavaju u pokretanju ili u obavljanju svojih djelatnosti ponajbolje zna Nadire Redžepi, direktorica terenskog operativnog programa pri Inicijativi za razvoj romskog poduzetništva. Tom prigodom porazgovarali smo s njom kako bismo saznali što se novo događa u REDI-ju i odlučuju li se Romi na ostvarivanje vlastitih inovativnih ideja.
Za početak, recite nam ukratko nešto o sebi – Vašem obrazovanju, radnom iskustvu, trenutnim poslovima i aktivnostima.
Zovem se Nadire Redjepi i podrijetlom sam iz Makedonije. Dolazim iz tradicionalne romske obitelji, a odrasla sam u romskoj četvrti u kojoj je većina ljudi govorila turski. Već sam u djetinjstvu imala snažnu motivaciju za studiranjem i željela sam postati uspješna žena u struci. Trudila sam se jako i on se nakraju isplatio i ostvarila sam svoje osobne i profesionalne ciljeve. Shvatila sam da me to što sam žena ne spriječava da promijenim svoj život i napredujem. Bitno je imati želju i motivaciju te biti spreman krenuti naprijed. Studirala sam poslovnu administraciju na Sveučilištu jugoistočne Europe u Tetovu. Magistrirala sam na temu Ekonomska politika na globalnim tržištima na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Također, bila sam dio Programa za pripremu Roma koji se provodio na Centralnom europskom Sveučilištu. Pitanjima koja su bitna za Rome aktivno se bavim od svoje 13. godine. Jedna sam od osnivača Instituta za istraživanje i analizu – Romalitico u Makedoniji. Trenutno radim za udrugu Inicijativa za razvoj poduzetništva Roma (REDI) kao operativni direktor.
Na koji ste način uključeni u projekt REDI-ja i kakva je općenito uloga ove organizacije?
Inicijativa za razvoj poduzetništva Roma (REDI) je regionalna nevladina organizacija koja djeluje na području Istočne Europe i Balkana s naglaskom na katalizaciji novih pristupa razvoju poslovanja i financijskom uključivanju romksih poduzetnika. Vođena timom mladih romskih stručnjaka, REDI ima za cilj osigurati pristup pristupačnim financijama za romske poduzetnike u srednjoj i istočnoj Europi i pružiti tehničku pomoć odabranim poduzetnicima radi povećanja njihovog znanja i vještina.
Inicijativa za razvoj poduzetništva Roma (REDI) započela je svoj rad pilot projektom, u lipnju 2015, koji je proveden u Rumunjskoj i Bugarskoj zahvaljujući Impulse Europeu. Cilj projekta je bio izgraditi plinovod dovoljno velik da opravda stvaranje specijalizirane financijske institucije za romske poduzetnike, vodeći računa o specifičnostima, potencijalima i izazovima u romskim zajednicama. Kao nastavak projekta, REDI je osnovan i u Rumunjskoj te trenutno djelujemo u četiri zemlje – Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji.
Na pilot projektu radila sam kao suradnica i tada sam se prvi puta približila ideji REDI-ja. Bila sam impresionirana ideologijom i teorijom promjene koju potiče. Nakon rada kao vanjski suradnik nastavila sam raditi za REDI na poziciji voditelja zemlje za Makedoniju. Moja je glavna uloga bila usmjerena na upravljanje stažistima iz Makedonije, širenju REDI-ja u Makedoniji i vođenju terenskih aktivnosti u zemlji. Radila sam na raznim zadacima vezanim uz razvoj REDI-ja općenito. Trenutno, REDI je u novoj fazi svog razvoja pa je i moja pozicija promijenjena. Trenutno radim kao direktor terenskih operacija i odgovorna sam za upravljanje terenskim aktivnostima u svim zemljama.
Zbog čega je važno ekonomsko osnaživanje Roma i koje mjere tome doprinose?
Ekonomsko osnaživanje Roma jedan je od presudnih aspekata u stvaranju dugoročno pozitivnih utjecaja u romskim zajednicama. Omogućuje Romima da rastu, da postanu konkurentni i financijski jači, te da utječu na svoju zajednicu i u njoj stvaraju promjene. Do sada su mnoge nevladine udruge radile na rješavanju problema diskriminacije, obrazovanja te na pitanju ženskih prava i mnogih drugih. Zbog nedostatka ekonomski osnaženih Roma na terenu, bilo je nužno fokusirati se na taj segment kao i na socijalno poduzetništvo. Jer, stvaranjem financijski jače romske zajednice utječemo na “zamku siromaštva”, rješavamo dugoročne probleme nezaposlenosti i gradimo snažan poduzetnički duh u romskim zajednicama. Po mom mišljenju, ekonomsko osnaživanje Roma jedan je od najboljih kanala za rješavanje višedimenzionalnih pitanja romskih zajednica.
Jesu li projekti s ovim ciljem u nekoj zemlji već primijenjeni u praksi i ako jesu, kakve su rezultate pokazali?
Danas možemo vidjeti da je samozapošljavanje postalo vrlo važna komponenta u političkim akcijama čiji je cilj smanjiti stopu nezaposlenosti i potaknuti gospodarsku aktivnost u svakoj od zemalja. Postoje mnogi projekti koje financira Europska unija te lokalne i nacionalne aktivnosti usmjerene na gospodarsko osnaživanje socijalno ugroženih skupina, uključujući Rome. Međutim, kada je riječ o provedbi specifičnih mjera uvijek postoje određeni problemi na terenu. Primjerice, Nacionalna agencija za zapošljavanje u Makedoniji provodi različite aktivne mjere za zapošljavanje za skupine s društveno nepovoljnim položajem, ali kada analiziramo broj Roma koji su koristili te mjere, vidimo vrlo nisku stopu participacije, što pokazuje da mjere nemaju učinkovit pristup ciljnoj skupini.
Koji su najveći problemi s kojima se susreću romski poduzetnici i jesu li oni isti za male, srednje i velike poduzetnike?
Pristup kapitalu jedan je od najvećih problema s kojima se Romi suočavaju u poslovanju. Znamo da većina poduzetnika radi neformalno na tržištu, odnosno da nisu registrirani. Takvo neformalno poslovanje na tržištu ograničava ih u ispunjavanju uvjeta za korištenje financijskih sredstava koje nude banke i ostale financijske institucije. Mikrofinancijske institucije (MFI) su one koje pružaju kredite neformalnim poduzećima, no problem s MFI je to što većina njih ne vjeruje romskim poduzetnicima.
Potrebe su različite ovisno o veličini poduzeća. Srednji i veliki poduzetnici imaju lakši pristup financijskim sredstvima različitih institucija, što ne možemo reći za male poduzetnike. Potrebe srednjih i velikih poduzetnika usmjerene su ka umrežavanju kako bi se poslovanje dovelo na višu razinu.
Koje gospodarske grane prevladavaju u romskom poduzetništvu, primjerice je li to trgovina, građevinarstvo, IT tehnologija ili nešto drugo?
Rekla bih da imamo poduzetnike na svim poljima, samo ovisno o zemlji, neki su poduzetnici više koncentrirani na trgovinu, a neki na poljoprivredu. Imamo i poduzetnike na području tehnologije, ali mislim da ipak trebamo poboljšati i povećati uključenost romskih poduzetnika u ovaj sektor te privući više mladih ljudi u IT i drugu tehnologiju.
Smatrate li da treba potaknuti mlade Rome na ulazak u poduzetničke vode?
Naravno, smatramo da je nova generacija pokretačka snaga za promjenu u poduzetničkom svijetu. Mi ohrabrujemo i potičemo mlade poduzetnike da pretvore svoje snove u stvarnost i da se na tržištu pojave sa svojim inovativnim idejama. Organiziramo različite treninge za izgradnju kapaciteta i jačanje njihovih ideja. Ovdje smo da pomognemo i podržimo ideje svih, ne samo mladih Roma, već i romskih žena i muškaraca koji su voljni razviti svoje poslovanje.
