Ki sahni historija turli romane kupe arakhle pe ko maškar katar geopolitikake čhipote ko sahno kontinenti. Roma, Manuši, Kalderaša, Sinti, Dromarutne prekal historia sasa dikhle sar skitara, vračara, sar manuša save so mangen devleske, čora thaj špionora. O sasuitnipe kerda len ko jek kliše, fantazera thaj perde intrigencar, dikhindoj len ko gasavo čhani sar te si katar avruno sumnal thaj lačarde pervazora. Ki estimacija katar deš dzi dešuduj milijonora Roma sode so dživdisaren ani Evropa, vakjer tukje epaš si dizutne thaj džijani ki Evropaki unija so kerel len majbaro numero etnikano minoriteti.
Gova džijani barvalo pe kulturnikane pluralozmosa šov šelberšipa arakhel pe ko pendžarde sumnaleske arteske poftanija, turli sikavde, na raritetno dendoj tasviri bašo sasuitnikane-politikane-historikano konteksti thaj hali. Sar si o romane kedina sikade ko arteske kolekcie ko Luvr thaj Prado analizirime si ko duj edicie ko Evropako Konsilij katar auktorka Sara Karmona, profesorka pali historija thaj filozofija, savi so kerel bukji ko teme dekolonijalne metodologie ki historijaki umal, Romengi historia, dekolonijalnikano džanlipe, epistemiologija thaj arti. Lende (ko bukja)šaj te arakhen pe Boemora, Ciganija(Roma), vračare, Dromaritne thaj bašalutne, numa koj bi šajsa lende te dikhel Roma, Sinte, Kalderaša, Kale, Manuši ja Lovara?, pučel pe i auktorka, save so ko jek buhlo pučarkeripe e arteske kolekcie si sar jek instrumento bašo konekcijako dešifriribe, save so keren i struktura bašo (sa panda paše) romofobija thaj antiromizmo. O jekha jek mesažo bičalela pe ko anglolafi katar o solduj edicie, kaj so vakerel pe e Romengi percepcija ko buhlo publiciteti thaj del ideja baš kompleksna mehanizmora save so konstruisaren stereotipe save si ko funda tari diskriminacija, numa den arka e drabarutneske te haljoven e Romengi rolja ki evropaki historija. Gijate o solduj edicie ingjaren ko muzejeske kolekcie, dendoj multidisciplinarnikane siklanake materijalora detalnikane mapencar thaj kontekstualizacijasa.
Sar sa šurarkerda pe
O pučarkeriba sikavena kaj o Roma migririsarde katar Indija ki Persija ko šuru taro maškarutno šelberšipe, thanarkerindoj pe ko vizantijakere teritorie, katar so ko ckne kupe džana sa ko avera thana. Dži ko šuri katar 15. šelberšipe dživdisarena sa ki sahni Evropa.
Jekhutne katar majpendžarde sumnaleske muzeja, e parizesko Luvr thaj e madritesko Prado, ko pumare kolekcie tasvirencar katar majpendžarde phirne (majstori) ko evropako čitrakeripe, si len baro numero bukja kaj so si sikadi i romani kedin thaj sime (likovi) ko lake karakteristikane šeja katar turli vakti. Trujal gova so gola bukja dikhen len, sikljon len thaj divisaren pe lenge milja manuša save so aven te dikhen len ko dive, o sikade sime lende ačon bidikhle. Gijate palo pakjaipaske dineske thaj moralnikane teme ničale baš tasvirengo sikavipe dži ko 15. selberšipe i romani kedin čuti telo politikano tretmani karakteristikano baš 19. šelberšipe te šaj ko agor o artistikano prezentiribe te kulminirisarel ko lengo orientalizmo. O solduj edicie den plesutno astaripe kataro averipe phandle ko ulavde francijaki ja španijaki historija džikaj ko jek vakti ulavde nukte čalavena pe dendoj jekha jek transnacionalnikani evropaki minsa.
Katar Rafael dži ko Goja, katar Boš dži Nikolo del Abate prekal Karavadžo, Burdon, Brojgel, Jan van de Ven, Madraz thaj Garet, Navez thaj Korot, o bibadanipe si lajfmotivo. Si salde nekobor bukja save so crden pe katar kaja logika thaj den amen šablonora sar te dešifrisara len, phenel i Karmona.
Ponodoringate, phenel pe kaj sa dži 16. šelberšipe o romano uravipe thaj regalie[1], maškar aver, istemalkerena sa te sikaven pe biblikane sime pendžarde palo hermenevtikane[2] thaj prorokoske bakšišora. Palo dujto ekvašipe katar 16. šelberšipe, ulavdo ko pobutlipardo istemalkeripe e vražarkenge katar Karavadžo thaj manuša save so keren bukji sar leste, thaj ko artesko poftani šurarkerela te sikavel pe i romani kedin sar badanesko sikavipe e prorokoske, čoribe thaj džandipe. Majgeči kana iklile o romantizmo, a pal gova thaj o orientalizmo sar sistematikano gndipe thaj prezentiripe, sikavindoj sar o Paščim hošisarel o’averipe’, i romani figura kerdili seksualizirime, a o džuvljano badani ulo objektivizirimo. Prekal ‘deetniziripe’, gova so angleder sine fantaziribe ja nefretesko normasiribe kerdilo referenca. O kultnikano astaribe, sostar thaj avdive turli romane kupe si viktimija thaj sa gova si kerdo, phenel i auktorka.
Ponodoringate phenel kaj o jabandžie katar „ckno Egipet“, sar so si o Roma anavkerde ko lila katar maškaruno šelberšipe anglal sa asimilirime ko trin šerutne arhetipikane figure katar paščimali kultura. Gova si dikhlo prekal o teme biblijako Egipet thaj egzili dendi deskripcija ko Purano testamenti, a pal gova prekal džuvljani figura katar Nevo testamenti thaj o motivi čuči dejutni ko konteksti katar teluresko[3] takati.
Katar anglalvakerutni
O majangluno sikavipe katar lipardo toposi iklilo ko triptih katar pendžardi Devica (The Glorious Virgin,trujal 1485),anonimno flamansko tapiserija katar 15. šelberšipasko agor, sikado ko muzej Luvr. Baš kava pučarkeripe i autorka fokusirisajli ki ploča katar bajan rig savi so sikavel migracie, t.e. scena katar Purano testamenti thaj Jaudika čhavesa, uravdi sar togajutni Romani, kana o Egipet sa panda phandela sa pe pozitivnikane konotacijasa. Trujal gova i romni uradi ko Romanjako stili ko bajan vas ki angali ikerela čhave thaj golesa sikavela pe kaj kaja figura si ontologijaki gajlelelija daj jekhutni barabarutni tema ko bajroipe romano džuvljipe katari hronika taro geči maškaruno šelberšipe džo poezija ko 19. šelberšipe.
Similarno arakhela pe thaj ko hazrkeripe e čitrakerinake savi so sikavela e Mojseje sar ki seveli džala pajnesa (Moses saved from the water, 1539) Nikolo del Abate. E faraoneskere čhajakere bala si pakjarde ko rotalo stili thaj si phandli trakasa, ko čhani so si pendzardo e Romanjenge kataro maškaruno šelberšipe thaj o modernikano vakti, golestar gasavi frizura uli nišani e sikade Egipkjanjenge.
Pal gova i auktorka ingjarel amen dži i sima katar rošali Elizabeta, e Ivan Krstiteleski daj, savi so ko Luvr, nekobor drom sikadi si uradi sar Romani katar gova vakti. Ko Prado šaj te dikha la ko tasviri katar Rošali familija t.e. La Perla (The Holy Family, 1518) kataro tasvirdžija Rafael Sanzi thaj Džulio Romano kaj so e Elizabeta si la mazuni muj, vakjerindoj pharo avutnipe, oj si anglalvakerutni, so pakjala sa pe kaj si gova jek Romanjengi karakteristika. Sikadi si kale mortikasa thaj hor zorale mujeske čitre ko zebralo turbani.

Ko but scene katar 15. thaj 16. šelberšipe arakha džuvljane sime urade ko similarnikano čhani ja ravnone šeširesa savo so si karakteristika e Romanjenge. O egzamplora inkludisaren o bukja katar Bokačo, del Abate, Koredžo, Ansaldo, Mantegne ja Ticijan ko avera evropake kolekcie.
Avela iranipe ko prezentiribe romano individualiteti, artistikano thaj simbolikano, kaj so o kliše thaj o teme taro vražarke, manuša save so mangen devlenge thaj čora astarena o narativi okolenge save so si sikade sar džanlipaske transmitora prekal deibe sama thaj motivora e vražarkake Sibil. Kana o averipe našti te “pitomisarel pe”, vakjarel i Karmona, oj zaruri si te paldel pe avri katar simantrake norme, a katar o ‘averipe’ kerel pe autsajdera. E prorokoski alegorija thaj e tasviresko hohavipe si ulavdeste proektirime ko Romanja so ulavdeste ka ovel dikhlo ko teksti potele.
Dži vražarke
Ko vakti katar 16. šelberšipe e čohanjengo astaripe sasa buvljardo ani Evropa. Ko agor katar 15. šelberšipe o papa Inosent VIII. havljarda vakerin kolasa so dela sa dumo te keren pe egzilija thaj turli procesora mujal sa okola save so kerena sa bukji sar čohane thaj magišara, numa thaj generalnikane eretikora. Thaj panda ko jek triptih kava drom ko Hieronimus Boš (The Haywain Triptych, 1512-15) dikhela pe o čhani ko save so o artistora thaj lengi publika dikhena e marginalizirime kupen pandindoj len ko bezeh, enormno vjavahari thaj dilipe. Trujal gova ko Boš kerde asari o folklornikane adetora thaj rituala. Gijate ov naštisarda te crdel pe te sikavel i ulavdo dajako kamipe, pandindoj golesa e Romanjen, ko jek divo, numa jek lačo naturako envajarmento.
Gova našti te phenel pe bašo 17. šelberšipe kana i sima katar vražarka astarel centralnikano than, sar so si egzampli ko bukja kaj so si sikade o Romanja vražarke, ko Nikolas Regnie (The Fortune Teller, oko 1626) thaj Valentin Buljon(The Fortune Teller, oko 1628). Trujal so si notikerdo kaj kava ikonografijako arhetipi nikerda le korkori o Karavadžo, sose šaj arakhel pe ko nekobor šelberšipa angleder, te phena ko lipardo triptiho Hieronimus Boš, i auktorka vakjarel kaj leski sikljovni taro karavadžistora buvljarola sa umetnikane thaj moralnikane motivora ki maškardžijaneski digra sikavindoj e Romanjen sar hovardaripasko simboli, džandipe thaj čoribe. Gijate i vražarka si crdime katar kompikane thaj lake sumnalesko barvalipe kerdili izolirime thaj čuti ko alegorijako sikavipe kataro nemorali, phenel i Karmona. O asari kataro Karavadžo poentirisarda thaj e amerikako histroričari bašo arti Bernard Berenson, savo so phenda kaj ekskluzijasa kataro Mikelandželo, ni jek aver italijakoro tasvirdžija najsa le gijate baro asari.
Ko vakjardo egzampli katar Nikolas Regnier o motivi si zoraleste erotizirime, džipherel i auktorka, a kaja šema badankerel o šuru katar orientalnikano dikhibe ko Romanja, phandle fascinacijasa, darasa thaj fantazijasa. E Karavadžeski Vražarka (The Fortune Teller, 1595-98) sikavela e vražarka thaj terne manuše kaske so drabarel ko vas lesko avutnipe. Lake naja sar so si lačharde ko tasviri, lako naj upral ko terne manušeski angurstik, del sugestija kaj ka čorel lestar i angurstik. Kalestar gndisarel pe kaj kala tasvireske sikavipa naj salde keribe sama sa okolenge save so džan ko kurko, ko ačijane thaj ko avera publicirime thana te arakhen pe katar o čora numa thaj ko jek kritika okolenge save so pakjan ko jazijako vakjeripe.
Ani Francija o lafi Bohemien, si barabarutno bilačo lafi baši romani kedin ko epaš beršipe katar 17. šelberšipe thaj ko jekhipe e konceptesa tari nacionalnikani raštra savo so iklilo katar Vestfaleskoro phanlo lafi katar 1648. berš, lija te dikhel pe sa majbilačeste. Ki kolekcija taro Luvr analizirime si panda jek bukji kataro Valentin de Bulonj savi so sikavel tema jekha jek sar i vražarka thaj o terno manuš save so i Romani čorda lestar ko kabaresko karanluko (Musicians and Drinkers, 1625). Majgeči, pendžardo si e boemesko motivi thaj dživdipasko čhani, istemalkerde si ko turli kulturnikane saikerina, katar i opera La Bohème ko 19. šelberšipe dži jekha jekhe anavesa šansona katar Šarl Aznavur jek šelberšipe majgeči.
Sebepi palo so sa kerdilo, 17. thaj 18 šelberšipe si majdarutne vaktija baši romani kedin. I garavdi operacija kolasa so astarena sa pe o Roma kerdi ko vakti taro šerutnipe e španijakere thagareske Ferdinand VI. Sasa len bare efektora upral i kedin Hitano. Pobut taro milja deportirime, phandle, džezakerde, ratvakerde, mudarde thaj Roma džezakerde te keren zoresa bukji, i andruni kedinaki struktura ko sahnipe kerdili aver, phare nattidžencar upral i romani čhib, soske najsa muklo te istemalkerel pe.
Maškar fantazija thaj čačipe
Ko edukacijakoro šelberšipe o romane kedina sasa sikade ko ambiento savo so sikavel alegorija e naturakere tromalipaske, turli katar togajutno sasuitnipe phandlo zorale nijamencar thaj sasuitnikane normencar. Ko tasviri taro Sebastijan Burdon sikade si nekobor manupa maškar kolende thaj sima katar terni Romani savi so parvarela čhave rotakerdi katar peravde duvara, špilesa thaj pejsažesa ko duripe.
Kate si zaruri te lipara e Jan de Vena pendžardo sar le Maître des Tziganes (phirno baš Roma), kova so ko piktografijako butikeripe romane figurake, notikerel i auktorka, hor empatija leskere modelenge statusesa sikavela ulavdo sajdipe, ko kamle sime. Ko ckno tasviri, diso pobaro katar patrin lil, sikadi si romani familija savi so kerel hape ko putardo than avral (Gypsy Camp, 17. šelberšipe). Trin džuvlja thaj čhavo sikade ko tasviri sikavena o faze katar štar dživdipaske faze. O Van de Vene dela amen jek ulavdo dikhibe e Romanjenge katar gova vakti. Von si dostojnikane, sikavena e dajako khamipe thaj trujal so si sikage ko jek tipikano than bašo gova šelberšipe thaj sikavela pohari stereotipe katar gova so si astardo katar o manuša save so dživdisarena sa ko lesko vakti.

Gasave egzamplora si but hari sose ko vakti katar 16.dži 18. šelberšipe o sikade si romane sime si fiktivna, a o motivora sar magija, purano arti, primitivnikani inosencija thaj senzualiteti sa majbut lena than. Sebepi gova katar 18. šelberšipe phareste pendžarena pe o simantre maškar proekcija thaj čačipe. Kate i auktorka liparela egzamplija katar bijav (Gypsy Wedding Feast, 1730-35) katar Alesandro Magnasko sar thaj e Romanjengo sikavipe (Gypsy Girl, oko 1630) katar Frans Hals jek šelberšipe angleder, kaj so niso aver sem o anglo alav na sikavela e simengo pendžaripe. Von si izmislime, a ki formalnikani negacija katar averipe salde o avgoalav zorarkerela kaj kerela pe lafi bašo džene katari romani kedin.
Sa dži ko agor katar 18. šelberšipe, o žanri katar portreta ko čitrakeripe sasa kontinuirime ulavde prestižesa thaj sasuitnipaske halesa thaj sar te phene naj egzamplora katar realistikane portretora save so sikavena i romani kedin. Gova si vakti kana kerela sa pe definiribe e nacijake thaj keribe neve geopolitikane čačipa, a e dijaneski ideja sar suverenitetesko legarutno savo so šurarkerela te dikhljarel pe sar sahne mangipaski resarin katar jekha jekh džijani savo so i kulminacija si ki Francijakiri revolucija.

Maškar atrakcija thaj mujalipe
Ko Prado arakhena pe pobut taro šel bukja katar španijako artisti Francisko Goja, savo so si jek kataro tasvirdžie save so kerde popularizacija e majo thaj maja sime. Kerela pe lafi bašo manuša save so preperen ko pockne klase save so pe uravibasa thaj vjavaharibe sikavena sa prezir mujal tganutne sasuitnipaske norme, kerindoj mujalipe ko francijako asari. Sar so phenela i auktorka, ko kava vakti ko tasviripe, a ulavdeste ko opusi taro Goja, phareste si te kerel pe turlipe ko modelora thaj identiteti kataro maja, hitana thaj bandolera.
Ki analizirime kolekcija ano muzej Prado, arakhla pe thaj o tasviri e Romanjakoro Raimunda de Madrazo Garet (A Gypsy, 1871) savi so estetikane khelel flamengo – ko lolo lulugjencar fstani, čipkake šalesa, kale pakjarde bala karanfilencar. Sikadi si dži ko maškar, pakjarde vastencar, čenjencar thaj meriklencar kerde kataro korali mangle katar o Romanja.
Ko agor katar 19. šelberšipe si thaj o tasviri savo so sikavela Romani baskijakere tamburasa katar Žan Batist Kamil Koro (Zingara with a basque tambourine, oko 1865–70). Lako melanhonijako dikhibe thaj mazuni sima, e manušen save so avena te dikhen la čuvel len te ačon thaj te dikhen la, sose kaja terni čhaj tamburasa sar nišani lake etnizacijake, si la otmeno erotika katar sa stereotipora so si ko Prosper Merime bašo Romanja, vakjarel i Karmona. Gijate sar so si hramosardi i novela thaj keldi i opera, i Karmen badankerela o tromalo ruhi thaj o kriminalnikane bukja. Niso nevo, ka phanda, o Romanja si gijate sikade ko artistikane poftanja – sar džuvlja save so lena godi pe khelipasa , hipnozijakoro dikhibe, kolesa so keren magija thaj vakjaren o avutnipe. Thaj sa džikaj o tasvirdžie save so keren biblijake thaj mitologijake motivoncar irime si ko čačune thaj sakodiveske sime gova našti te phenel pe thaj baši čipota e Romanjencar (thaj generalnikane e romane kedinasa). But hari šaj te arakhen pe egzamplija katar lengoro realistikano sikavibe, a lengo senziualiteti si hošimo sar šerutni nukta ko lengoro ovipe.
I auktorka konstatirisarel kaj sa okola save so keren arti si len etikano džovapjalipe mujal o averipe sose o artisti istemalkerindoj o plasitikano arti oblikuisarel o motivo, o hramari kerel o toposi, a e strukturako zoralipe kerena len ko šeme. Ko agor katar kava procesi, phandel voj, i historija si džovapjali baš lengoro kristaliziribe ko stereotipora.
[1] Bukja save so aven katar monahongo radžipe sar kruna ja e thagaresko kaš kerdo barencar. (notikeripe kataro translatori)
[2] Vigjani savo so kerel tekstongoro interpretiripe thaj haljovipe. (notikeripe kataro translatori)
[3] Telur – Rupunalo parno epašmetali. (notikeripe kataro translatori)
Kale tekstesko ikalipe si dendo dumo katar Agencija baši elektonikane medie ko pervazora e programake baši žurnalistikano vazdipe