Romsko kazalište Prizren osnovano je 1989. godine i još uvijek djeluje kao amaterska grupa unutar jedne od najstarijih nevladinih organizacija na Kosovu Durmish Aslano.
Kazalište je smješteno u Domu kulture Prizren u kojem se četrdesetak članova redovito sastaje, vježba i održava probe za predstave. Prostor Doma kulture dijele s još četiri kazališne grupe: Turskim kazalištem, Albanskim amaterskim kazalištem, Albanskim profesionalnim kazalištem i Bošnjačkim kazalištem. Za razliku od, primjerice Turskog kazališta kojem pomažu profesionalni redatelji i profesionalna ekipa koja s tim ciljem dolazi iz Turske, članovi Romskog kazališta sve zadatke dijele između sebe. Tako oni koji imaju afiniteta spram pojedinih djelatnosti i iskustva u istima preuzimaju ulogu kostimografa, scenografa, tehničara za rasvjetu, redatelja i drugog. Ipak, članovi Albanskog profesionalnog kazališta iz Prizrena pomažu im kad god stignu.
Edis Galushi od djetinjstva je član ovog kazališta te govori kako u Prizrenu svako dijete raste sa željom da bude njegov član. Za primanje u članstvo održavaju se audicije na kojima stručni tim čine ljudi iz romskog, turskog i albanskog kazališta. Kandidati ne moraju nužno biti romske nacionalnosti, ali moraju znati romski jezik jer se na njemu izvode predstave. Zbog porasta interesa za njihove predstave među ne-romskom publikom posljednjih su godina uveli titlove na hrvatskom, srpskom, albanskom i engleskom jeziku koji na platnu na sceni prate tekst koji izgovaraju glumci.
Za vrijeme bivše Jugoslavije Romsko kazalište Prizren bilo je u potpunosti konkurentno profesionalnim kazalištima iz raznih krajeva zemlje te je osvojilo brojna priznanja i nagrade na različitim kazališnim festivalima. Prva predstava koju su izveli zvala se Ljubav ne pita, a do danas su imali 28 premijera. Predstave su bile adaptacije dramskih tekstova različitih autora, primjerice Branislava Nušića i njegove drame Sumnjivo lice, ali prijem kod domaće publike na Kosovu nije bio naročit pa se kazalište odlučilo baviti temama koje zanimaju njihovu publiku i koje su značajne za razvoj njihove društvene sredine. Izvodili su predstave temeljene na tekstovima profesora Kujtima Paçakua, tekstovima Selahetina Kruezija i deset predstava prema tekstovima Nexhipa Menekshea te predstavu Panta Rei prema tekstu Edisa Galushija. Galushi je istaknuo kako postoji stanoviti nedostatak romskih romana i drama po kojima bi uprizorili predstave, ali istovremeno dodaje da među članovima kazališta ima i studenata i studentica književnosti koji su već iskazali interes za pisanje novih kazališnih tekstova. Galushi je također ponosan i na veliki broj mladih članova koji su nova pokretačka snaga i koji toliko kvalitetno rade da je često teško razlučiti radi li se o profesionalnom ili amaterskom kazalištu.
Sylejman Elshani koji je član Romskog kazališta Prizren od njegovog osnutka u razgovoru se osvrnuo na repertoar ističući kako svake godine imaju po jednu premijernu predstavu koju tijekom cijele godine izvode u Prizrenu, ali i u drugim gradovima i mjestima na Kosovu, primjerice u Prištini i Gračanici te redovito sudjeluju u Skopju na Festivalu romskih kazališta.
Romsko kazalište Prizren u značajnoj mjeri doprinosi multikulturalnosti društva na Kosovu, a svoj doprinos prenosi i van granica zemlje. Time pokazuju koliko su romski umjetnici zreli i svjesni važnosti njihova rada u smislu predstavljanja romske nacionalne manjine diljem svijeta. Obrazovani Romi koji imaju afiniteta za kulturno djelovanje mogu jako puno doprinijeti u približavanju bogate romske kulture većinskim zajednicama. Upravo za kazališnu umjetnost Romi imaju stanovit prirodni talent i to treba poticati jer ako u pravom svjetlu predstavimo svoje vrijednosti i potencijale većinska zajednica će ih vidjeti, shvatiti i objeručke prigrliti. – ističe Edis Galushi. Kao primjer je naveo ples flamenco koji je u svojim korijenima romski ples, ali su ga Španjolci osjetili i prihvatili, a država je potaknula njegov razvoj i popularizaciju pa je postao dio španjolske nacionalne vrijednosti, što je svakako doprinijelo pojednostavljenju procesa inkluzije Roma u Španjolskoj.
Doprinos očuvanju romskog jezika
Romsko kazalište Prizren, također, doprinosi očuvanju romskog jezika izvođenjem predstava na romskom jeziku, a za potrebe izvođenja pred ne-romskom publikom na platnu iznad glumaca prikazuju se titlovi. Budući da je romski jezik u velikoj mjeri sačuvan preko dijalekata kojih na Kosovu ima šest, jezik u predstavama nastoje prilagoditi tako da bude poznat romskom uhu. Veliku pomoć u prilagodbi jezika pružao im je profesor Kujtim Paçaku (1959-2018), a sve nove riječi dodatno su objašnjavali pokretima i mimikom pa je i to svojevrstan proces i doprinos standardizaciji romskog jezika. I kroz rad Romskog kazališta romski je jezik u živoj upotrebi, istaknuo je Edis Galushi po struci lingvist, profesor engleskog jezika i prevoditelj te dodao kako se u novije vrijeme intenziviraju nastojanja institucija da pomognu u očuvanju romskog jezika. Tako je, primjerice u gradu Gračanici po prvi puta romski jezik dobio status službeno priznatog jezika s obzirom na to da broj Roma prelazi udio od 5% u ukupnom broju stanovnika. Romske organizacije civilnog društva u Prizrenu također su podnijele zahtjev da se romskom jeziku prizna status jezika u povijesnoj upotrebi.
U četiri škole na Kosovu izvodila se izborna nastava na romskom jeziku, a učenike je podučavao Nexhip Menekshe (1966 – 2019) koji je pedagogiju diplomirao na fakultetu u Prizrenu. On je bio jedan od vodećih aktivista romske zajednice na Kosovu, a svojim je radom doprinio afirmaciji romske kulture i jezika. Od 2011. godine bio je predsjednik romskog kulturno-umjetničkog društva Durmish Aslano te iznimno aktivan u radu Romskog teatra Prizren od njegovog osnutka. Napisao je 12 drama na romskom jeziku koje se bave socijalnim, obrazovnim i ekološkim temama te problemima iz svakodnevnog života Roma na Kosovu, a bio je i direktor radija Romano Avazo.
Organizacija Roma Versitas Kosovo koja okuplja studente romskog podrijetla na području cijelog Kosova te im omogućava studiranje na sveučilištima u trima kosovskim gradovima – Prištini, Prizrenu i Peći pokrenula je obilježavanje 5. studenog Svjetskog dana romskog jezika i na Kosovu. Prošle godine su tim povodom organizirali stručna predavanja s aspekta institucionalnog i lingvističkog osvrta na romski jezik. Ove godine studenti su izrazili želju da o romskom jeziku i važnosti njegova očuvanja čuju od ljudi koji direktno, svakodnevno govore romski. Tako su ugostili romskog čistača cipela i Rome koji su pripadnici starije generacije koja je daleko više govorila romski od današnjih generacija. Pjevali su pjesme i pričali priče koje mladi nikada nisu čuli. Upravo je autentičnost ovih ljudi probudila u mlađoj generaciji želju da još bolje nauče i koriste svoj materinji jezik. – istaknuo je Edis Galushi u svom osvrtu na ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika na Kosovu. On sam sudjelovao je i u obilježavanju ovog romskog praznika u Zagrebu, gdje je na poziv organizatora Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” izveo predstavu Panta Rhei, čiji je autor i glavni glumac. Tako je i zagrebačka publika mogla uživati slušajući romski jezik kroz priču o romskoj obitelji koja se bori protiv predrasuda.
