Romska pedagogija za pomirenje koju je Europski romski institut za umjetnost i kulturu iz Berlina organizirao u Zagrebu u sklopu svoje Inicijative za umrežavanje kulturnih institucija održala se u utorak 30. listopada u Hrvatskom institutu za povijest. Konferencija u Zagrebu organizirana je u partnerskoj suradnji sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” koji je koordinator cijelog događanja. Ovom Inicijativom ERIAC se želi predstaviti različitoj publici izvan Berlina gdje se nalazi sjedište ERIAC-a. Tako se ovog puta ERIAC usredotočuje na Balkan s ciljem približavanja romske umjetničke i kulturne scene.
Konferencija Romska pedagogija za pomirenje za cilj ima promišljanje i unapređenje učenja o povijesti i kulturi romskog naroda, što uključuje povijesnu građu o genocidu nad Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata, nedovoljno istraženu sudbinu Roma tijekom sukoba u zemljama zapadnog Balkana u drugoj polovici 20. stoljeća, a koji su uzrokovali stradanja Roma i treću veliku migraciju te upoznavanje s bogatstvom romske kulture i umjetnosti kao neizostavnog dijela sadašnje i buduće obrazovne politike.
Na konferenciji je bio prisutan Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora i saborski zastupnik, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulure, Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, Robert Richard Klinke, veleposlanik Republike Njemačke u Hrvatskoj, Anna Mirga-Kruszelnicka, zamjenica izvršne direktorice ERIAC-a te predstavnici (ne)romskih udruga i državnih institucija.
“Ovim projektom smo se htjeli približiti Jugoistočnoj Europi i Balkanu i nije slučanost da je upravo Zagreb izabran za ovaj projekt. Hrvatska je mjesto mnogih inicijativa kako preko romskih predstavnika tako i civilnog društva”, izjavila je Mirga-Kruszelnicka u uvodnom obraćanju.
“Romi moraju krenuti od sebe. Nažalost, romska zajednica nije upoznata ni s pogrdnim pojmom “Cigan” pa ni sa stradanjem romske zajednice na području Nezavisne Države Hrvatske. Ja ću se uključiti, uz potporu zastupnika Kajtazija i Vlade Republike Hrvatske, da se u literaturu u osnovnim i srednjim školama uvrsti i ono područje koje se tiče romske povijesti, a osobito povijest stradanja Roma na području NDH”, panel je otvorio Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Na pitanje kakva je posjećenost osnovnih i srednjih škola Javnoj ustanovi Spomen područja
Jasenovac te je li sadržaj pedagoški prilagođen Ivo Pejaković, ravnatelj JUSP Jasenovac odgovara da dovoljan broj škola ne dolazi u posjet Spomen području te da je prošle godine
ukupno devet školskih grupa iz Republike Hrvatske posjetilo isti.
Institute for Arts and Culture (ERIAC)
“Mi smo imali određene razgovore s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja i dobili smo pismo preporuke od strane Ministarva na osnovu kojeg ćemo dalje kontaktirati osnivače škola. Ministarstvo smatra da oni ne financiraju terensku nastavu škola iz bilo kojeg predmeta pa uključujući i nastavu povijesti. Što se tiče prilagođenosti našeg programa školama mi imamo obrazovni program koji je prilagođen, napravljen od strane stručnjaka i odobren od Ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje, a po kojem radimo već deset godina.”
Nadovezao se Danijel Vojak, viši znanstveni suradnik pri Institutu Ivo Pilar, koji je najavio izdanje priručnika za nastavnike u osnovnim i srednjim školama na temu stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu. Naglašava da bi s tim priručnikom nastavnici trebali biti spremni te da ništa ne stoji na putu da se stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu ne svede na riječi “i oni su stradali sa Židovima i Srbima“.
Na pitanje o odluci da se u reformu obrazovnog sustava uključe samo osobe zaposlene u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Vojak smatra da u istu moraju biti uključeni svi zainteresirani koji su stručnjaci za određeno područje te koji se dugi niz godina bave tom tematikom.
Na panel diskusiji dotaknuta je i tema primjetnog utjecaja politike na oblikovanje povijesnih činjenica. Profesor Tvrtko Jakovina, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smatra da nije dovoljno da se povijest prepusti samo struci čak i onda kad je struka snažnija i bolje organizirana nego što je u Hrvatskoj.
“Udžbenici nisu oni koji kreiraju javno mnijenje. Njega kreira atmosfera, a ona najvećim dijelom dolazi iz politike. Da nema romske zajednice i njene proaktivne djelatnosti zadnjih nekoliko godina, što vrijedi i za židovsku zajednicu u Hrvatskoj, mi bismo što se tiče Jasenovca ostali na vrlo marginalnim skupinama koje se time bave.”
“Naša greška je što mi čekamo da nam se netko ispriča za zločine u Drugom svjetskom ratu”, dodao je Graziano Halilović, predsjednik nevladine organizacije Roma Onlus Italiji.
U sklopu konferencije prisutni su imali priliku razgledati izložbu Rromengo drom – Tisuću godina migracija Roma.
Institute for Arts and Culture (ERIAC)
