Jačanje mržnje spram Roma u Ukrajini i Italiji politički je aktiviralo građanke i građane Bukurešta, glavnog grada Rumunjske. 28. srpnja 2018. ispred Veleposlanstva Italije i Ukrajine u Rumunjskoj skupilo se 900 ljudi kako bi izrazili svoje neslaganje s etničkim zločinima spram Roma u Europi. Ovo okupljanje prvo je u seriji prosvjeda koji će se održati u devet europskih zemalja.
Prosvjednici su, noseći romske zastave, marširali od Veleposlanstva Italije do onog Ukrajine, a u međuvremenu su stali i ispred rumunjske Vlade.
Što se dogodilo u Ukrajini i Italiji?
Ukrajina
ERRC (European Roma Rights Centre) i NRA (National Roma Centre) tužili su Ukrajinsku nacionalnu policiju zbog nedostatka zaštite Roma koji su bili napadani u Lavovu 23. srpnja i 10. svibnja 2018. godine.
Tužbe navode da se policija nije držala Europske konvencije o ljudskim pravima, kao i nekih drugih sporazuma o ljudskim pravima i nacionalnim zakonima.
Napad 23. srpnja rezultirao je smrću dvadesetčetvorogodišnjeg Roma koji je ubijen nožem te ranjavanjem mnogih drugih Roma, uključujući desetogodišnjeg dječaka. ERRC je sakupio mnogo dokaza o koluziji radikalnih desničarskih skupina i ukrajinske policije, kao i o surađivanju lokalnih vlasti s radikalnim desnim skupinama i pojedincima. Naime, postoje snimke u kojima policija stoji na mjestu dok radikalne desničarske skupine uništavaju romske kvartove u Kijevu.
Nakon napada u Ternopilu, koji se dogodio 22. svibnja, nekoliko je Romkinja reklo aktivistima ERRC-a da ne vjeruju policiji jer su dan nakon napada vidjele policajca kako pije kavu s jednim od napadača.
Također, ERRC je primio izvješća da je policija posjećivala Rome u Kijevu i prijetila daljnjim nasiljem desničarskih skupina ako ne napuste grad.
Italija
18. srpnja 2018. ERRC je poslao otvoreno pismo Beatrice Covassi, voditeljici predstavništva Europske komisije u Italiji, zahtijevajući odlučnu akciju od Europske komisije za borbu protiv diskriminacije Roma u Italiji.
U javnom pismu vidimo zabrinutost za antiromsku atmosferu u Italiji, poglavito izazvanu ministrom unutarnjih poslova Matteom Salvinijem.
Nakon što je ministar Salvini izjavio da će Romi bez državljanstva biti deportirani, a talijanski Romi “nažalost” ostati, njegove su stare snimke ponovno došle do šire javnosti. U tim snimkama, Salvini poziva na masovno etničko čišćenje ulica, trgova i kvartova. ERRC tvrdi da je nedopustivo da ministar unutarnjih poslova države koja se nalazi u Europskoj uniji izražava žaljenje radi nemogućnosti izbacivanja državljanja iz svoje zemlje zbog njihove etničke pripadnosti.
ECCR smatra da Salvinijeve izjave krše mnoge zakonske odredbe EU, uključujući zabranu poticanja na rasnu mržnju, zabranu diskriminacije u pristupu uslugama i socijalnoj zaštiti, te pravila o obradi osjetljivih podataka od strane nadležnih za provedbu zakona.
To da govor mržnje ministra Salvinija potiče netrpeljivost javnosti spram Roma očigledno je zbog sve češćih pojavljivanja antiromskih prosvjeda kao što je prosvjed u Torinu, kojeg je organizirala radikalna desničarska udruga Forza Nuova 30. lipnja 2018.
Rumunjska i prosvjedi
Demonstratori u Rumunjskoj iz navedenih su razloga pozvali Europsku komisiju da jače nadgleda rasizam spram Roma u državama članicama Europske unije. Također, prosvjednici su se izjasnili zašto prosvjeduju i ispred Rumunjske Vlade, a razlog je protivljenje spram institucionalnog rasizma, te zahtijevanje od Vlade da primijeni čvrste i transparentne mjere protiv rasističkih i diskriminirajućih praksi u javnim institucijama.
Prosvjednici su položili cvijeće ispred Veleposlanstva Ukrajine te održali minutu šutnje u čast ubijenom Romu. Ovaj događaj u Bukureštu prvi je u seriji demonstracija koje će se održati u devet Europskih država – Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Makedoniji, Srbiji, Slovačkoj i Španjolskoj.
Prosvjedi su također tu i kako bi komemorirali užase učinjene Romima u Drugom svjetskom ratu jer 2. kolovoza je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu. Naime, 2. i 3. kolovoza 1944. godine, 2898 romske djece, muškaraca i žena ubijeno je u plinskim komorama.
Istovremeno prisjećanje takvih užasa i svjedočenje mogućem ponavljanju iste priče, daje veliki razlog za brigu. Europa ponovno skreće u desno, a Romi to primiećuju na svojoj koži.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
