U Zagrebu održana Konferencija Romkinja – Usvojeni zaključci za njihovo političko, ekonomsko i društveno osnaživanje

  • EnglishEnglish
  • Foto: Dejan Trkulja

    U Zagrebu u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” od 25. do 28. studenog 2025. održana je Konferencija Romkinja. Riječ je o prvoj Konferenciji Romkinja u Hrvatskoj. Ono što je dodatno čini drugačijom od do sada organiziranih međunarodnih konferencija Romkinja jesu inicijativa i organizacija koje su proizašle iz romske udruge. Zaključci koje su na Konferenciji kroz dvodnevne radne panele donijele Romkinje, njih 50 iz 19 europskih zemalja, podijeljeni su na četiri temata – političku participaciju, ekonomsko osnaživanje, obrazovanje i antidiskriminacijske mjere, a Romkinje su ih tijekom završnog dijela Konferencije, otvorenog za javnost, pročitale na tri jezika – romskom, hrvatskom i engleskom.

    Priprema same Konferencije trajala je godinu dana i u nju su bili uključeni organizacijski odbor sastavljen od Romkinja iz šest zemalja i članovi SRRH “KALI SARA”. Analize nacionalnih dokumenata europskih država i radni paneli na ovoj Konferenciji pokazali su da Romkinje i dalje žive bez osnovne socijalne sigurnosti, s vrlo ograničenim pristupom uslugama i nedostatnim sredstvima za programe koji bi posebno trebali osnaživati žene. Bez dugoročnih rješenja i stabilne podrške zajednica ostaje prepuštena sama sebi. Naglašeno je da razlika u financijskim resursima stvara i razliku u mogućnostima jer bez kvalitetnih socijalnih usluga nema ni stvarne promjene. Samo pružanje podrške nije dovoljno. Žene trebaju osjetiti da imaju moć i pravo preuzeti kontrolu nad vlastitim životom. Antiromski narativ prepoznat je kao veliki problem i potrebna je politička volja da se jasno osudi diskriminacija i pošalje poruka društvu da je takav odnos prema romskoj zajednici neprihvatljiv i štetan. Romi i Romkinje su ravnopravni građani i to se mora ogledati u svakodnevnim mjerama podrške i osnaživanja romske zajednice.

    Na završnom dijelu Konferencije u ime organizatora su se obratili predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, a zatim i izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo te izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrice kulture i medija, državna tajnica Dražena Vrselja. Svoju podršku Romkinjama, pružili su Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta, te europska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica putem video poruke. Također, pročitan je govor glavnog povjerenika za Rome i Putnike u parlamentu Vijeća Europe Georgiosa Stamatisa, jer je bio spriječen osobno prisustvovati.

    U svom pozdravnom obraćanju Suzana Krčmar je istaknula kako namjera SRRH “KALI SARA” kao organizatora nije bila to da ova Konferencija bude samo još jedna u nizu, već da se doneseni zaključci u godini koja slijedi pokušaju barem djelomično realizirati, korak po korak. Zato je upravo podnaslov ili slogan Konferencije ‘Život poslije života’, rekla je Krčmar.

    Snažnom video-porukom Romkinjama se na završnom dijelu Konferencije obratila i Nathalie Rayes, bivša veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj. Ono što ovu Konferenciju čini toliko važnom jest vaša promjena fokusa – s rasprave na promjenu. U mnogim su se strategijama i izvješćima analizirali izazovi s kojima se suočavaju Romkinje. No kao što pokazuje vaš pregled nacionalnih i europskih okvir,a previše obveza i dalje ostaje samo na papiru, napomenula je Reyes te dodala: Vaše inzistiranje na životu nakon Konferencije upravo je vodstvo koje Europi treba.

    Na završnom dijelu Konferencije Romkinje su oštro osudile postupanje državnih vlasti prema romskoj zajednici u Sloveniji te donošenje tzv. Šutarovog zakona kojim se krše ljudska prava i temeljne slobode. Uputile su zahtjev nacionalnim i europskim institucijama za osudom diskriminatornih odredbi kojima se cijela manjina tretira kao sigurnosni problem te naglasile kako se ovdje radi o potrebi zaštite međunarodnih standarda i pravnih obveza koje su same države dobrovoljno preuzele potpisujući međunarodne dokumente kojima se jasno definiraju ljudska prava.

    Komentiraj

    Unesite svoj komentar
    Unesite svoje ime