U spomen na pedesetu godišnjicu donošenja Konvencije o statusu izbjeglica, Ujedinjeni narodi su 2001. godine datum 20. lipnja proglasili Međunarodnim danom izbjeglica, s ciljem skretanja posebne pažnje na ljude koji su pobjegli od konflikta i progona kako bi na drugome mjestu pronašli zaštitu i povoljne uvjete za život. S ovim danom povezan je Međunarodni tjedan izbjeglica osmišljen kao festival kojim se slave doprinosi, kreativnost i otpor izbjeglica i prognanika.
UN-ova agencija Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) uoči Međunarodnog dana izbjeglica objavila je svoje izvješće o globalnim trendovima u prisilnom raseljavanju u kojemu je dala iscrpnu statistiku o izbjeglicama, tražiteljima azila, unutarnje raseljenim i bezdržavnim ljudima te o izbjeglicama koji su se vratili kući.
Najnovije procjene za ovu godinu pokazuju da je u svijetu više od 120 milijuna ljudi prisilno raseljeno zbog progona, sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava, drugih oblika teškog remećenja javnog poretka i klimatske ugroze. Broj raseljenih ljudi raste već 12 godinu zaredom i utrostručio se u usporedbi sa situacijom prije deset godina, a u odnosu na kraj 2022. godine, broj raseljenih na kraju 2023. porastao je za 8.8 milijuna ljudi.
Od ukupnog broja, najveće su se migracije dogodile u Sudanu uslijed rata koji je ondje izbio u travnju 2023. godine. S više od 7 milijuna ljudi koji su morali napustiti svoje domove bježanjem ili u druge krajeve države ili izvan nje, radi se o najvećoj humanitarnoj i migracijskoj krizi u svijetu i jednoj od najvećih unutarnjih migracija ikad zabilježenih. Velik dio ostalih unutarnjih i vanjskih prisilnih migracija odnosi se na Siriju, Demokratsku Republiku Kongo, Afganistan, Mjanmar, Venezuelu, Ukrajinu i Palestinu. Na ruti prema Europi, između 2021. i 2023. godine u Sredozemnom moru umrlo je ili nestalo 7,600 ljudi, dok je u istom periodu u nastojanju da prijeđu Saharu umrlo najmanje 950 ljudi.
S druge strane, u prošloj se godini gotovo 1.1 milijun izbjeglica iz 39 zemalja vratilo svojim matičnim državama, najviše – četiri petine – Ukrajinci i Južni Sudanci. Također, malo više od pet milijuna izbjeglih ljudi vratilo se unutar granica iste države u svoje domove, opet najviše Ukrajinci i Južni Sudanci. No, u oba slučaja uvjeti u koje su se vratili i dalje nisu sigurni za njihov život.
Zadnjih godina klimatske su promjene postale značajan uzročnik migracija. Ekstremne prilike poput suša, poplava ili velikih vrućina sve su češće i često su u korelaciji s brojnošću populacije raseljenih ljudi jer stvarajući krizna stanja doprinose rastu društvenih napetosti.
