U sklopu projekta Uključivanje Roma – ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH u Zagrebu je 25. svibnja 2022. organizirao regionalni okrugli stol na temu Obrazovanje kao preduvjet uključivanja pripadnika romske nacionalne manjine. Prisutne je u ime organizatora pozdravila Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja ULJPPNM-a, a službene podatke o indikatorima s područja obrazovanja koje je postavilo bazno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u publikaciji Uključivanje Roma u hrvatsko društvo – obrazovanje i zapošljavanje objavljenoj 2020. godine, iznio je Aleksa Đokić, voditelj službe za prava nacionalnih manjina ULJPPNM-a. Projekcije pokazatelja o uključenosti Roma u različite aspekte obrazovanja, a predviđene za razdoblje do 2027. godine, u istraživanju su postavljene vrlo realno što znači, primjerice, da je za bazni podatak od 2,8 posto Roma uključenih u sustav visokog obrazovanja predviđen porast na 5 posto. U svim razinama obrazovanja od predškolskog do visokoškolskog zabilježen je porast broja pripadnika romske nacionalne manjine, a što je ujedno i najveći uspjeh Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine.
Unutar toga sustava, najveći problem i dalje postoji u predškolskom obrazovanju. Suzana Kunac, koja je okruglom stolu prisustvovala u ime Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” unutar kojeg je voditeljica projekta “Obrazovane Romkinje – osnažene romske zajednice”, konstatirala je kako je uključenost romske djece u predškolsko obrazovanje od 23 posto još uvijek premalo što zahtijeva daljnje ulaganje znatnih napora u promjenu. Zajedno s kolegicama Ksenijom Klasnić i Petrom Rodik, Kunac je sudjelovala u procesu istraživanja baznih podataka, a iz prikupljene baze provođenjem dodatne statističke analize i nove kvalitativne analize sadržaja dobile su nove rezultate istraživanja koje su zajedno s preporukama za buduće djelovanje objedinile u knjizi Uključivanje Roma u hrvatsko društvo – žene, mladi, djeca, također objavljenoj 2020. godine. Većina prisutnih na okruglom stolu smatra da je 265 sati trajanja predškolskog programa za romsku djecu premalo i da bi trebalo osigurati njihovo uključivanje u vrtiće i predškolu već od treće i četvrte godine starosti, rekla je Kunac i dodala: To je važno i s aspekta učenja hrvatskog jezika kod one djece koja u svojim obiteljima i zajednicama govore romskim jezikom pa zbog nepoznavanja hrvatskog jezika imaju poteškoće u osnovnoškolskom obrazovanju. Ako dijete nema problema s jezikom to mu omogućava da bez problema prati školski program i da postiže odlične rezultate i ocjene pa će ga i to potaknuti da nastavi pohađati srednju školu, a zatim i visokoškolsko obrazovanje.
U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja prisutnima se obratio Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine, te predstavio svih 14 mjera kojima Ministarstvo Romima nastoji olakšati pristup kvalitetnom obrazovanju u djetinjstvu i mladosti. Među mjerama su primjerice učeničke i studentske stipendije, osiguravanje produženog boravka u školi, sufinanciranje roditeljskog udjela u troškovima za školu u prirodi, školskim ekskurzijama, ljetnim školama i maturalnim putovanjima. Istaknuo je kako je do sada Ministarstvo znanosti i obrazovanja na ovu mjeru trošilo 300.000,00 kuna godišnje, a ove godine nakon pandemije koronavirusa predviđeno je da će se utrošiti oko milijun kuna proračunskih sredstava za pomoć romskoj djeci. Sufinanciranje maturalnih putovanja izazvalo je interes publike među kojom je bila i tajnica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba Darija Goreta te koja je rekla da za ovu mjeru nije znala pa s takvom mogućnošću Vijeće nije upoznalo ni roditelje, a što je ujedno i razlog da Vijeće nije ni pratilo provođenje ove mjere u školama. U raspravu su se uključile i prisutne ravnateljice osnovnih škola s područja Grada Zagreba, a koje su tijekom okruglog stola iznijele i mogućnosti, izazove i primjere dobre prakse vezane uz uključivanje pripadnika romske nacionalne manjine u sustav osnovnoškolskog obrazovanja.
Nura Ismailovski, potpredsjednica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, u svom je izlaganju dala pregled aktivnosti, prijedloga i mjera koje je VRNM Grada Zagreba poduzimalo i predlagalo od 2012. godine s ciljem što snažnijeg poticanja romske djece na obrazovanje. Mnoge su mjere bile uključene u Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma do 2020. godine i dale su odlične rezultate te je Ismailovski dodala kako se isto tako nada da će u budući Akcijski plan Grada Zagreba za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma biti uključene i preostale mjere koje Vijeće zagovara, poput mjera kojima se potiče izvrsnost, što znači da se, primjerice, kod dodijele stipendija u obzir uzima prosjek ocjena, a ne samo prolaznost. Podatak da u Hrvatskoj danas imamo 806 srednjoškolaca romske nacionalnosti također pokazuje učinkovitost učeničkih stipendija kao poticajne mjere za obrazovanje Roma.
O stanju na području obrazovanja u Gradu Zagrebu govorila je i Iva Prpić, voditeljica Odjela za podršku djeci i obiteljima Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, te Marta Kiš, predsjednica Odbora za nacionalne manjine Gradske skupštine, koja je najavila skoro formiranje radne skupine za izradu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije