Projekt građanskih prava Sisak (PGP), nevladina organizacija koja, pored ostalog, radi na promociji i zaštiti ljudskih prava i temeljnih vrijednosti građana, objavio je krajem veljače svoje izvješće za 2024. godinu “Bezdržavljanstvo u Hrvatskoj s osvrtom na Rome”. Kao udruga koja nudi besplatnu pravnu pomoć, PGP Sisak naglašava da je takva vrsta pomoći iznimno važna za pripadnike romske nacionalne manjine s obzirom na njihovu još uvijek nedovoljnu obrazovanost koja ih zbog dugotrajnosti, zahtjevnosti i kompleksnosti upravnih postupaka u Republici Hrvatskoj priječi u ostvarivanju građanskih i ljudskih prava.
Tijekom protekle godine, PGP je po pitanju bezdržavljanstva radio s 313 stranaka – od čega su 41 bila malodobna djeca – na ukupno 515 pravnih predmeta. Uspješno su okončana 194 predmeta, koji se velikim dijelom odnose na pribavljanje osobnih dokumenata (najčešće rodnih listova te različitih potvrda i uvjerenja) i na rješavanje jednostavnijih upravnih postupaka. Najveći dio stranaka s kojima je PGP radio u 2024. godini bili su pripadnici romske nacionalne manjine,ukupno 302. Među njima je 81 osoba imala izražen problem bezdržavljanstva, dok su drugi rješavali ostala statusna pitanja ili ona iz domena socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja, stambenog zbrinjavanja i slično. Predmeti bezdržavljanstva, kako navode iz PGP-a, najteži su predmeti kojima se bave i traju jako dugo, što potvrđuju brojni slučajevi, primjerice slučaj Ruže Nikolić, pripadnice romske nacionalne manjine i korisnice PGP-ovih usluga tijekom 17 godina, koja je bez državljanstva bila od svog rođenja 1984. godine, a putovnicu za osobe bez državljanstva dobila je tek 2019. godine. Nažalost, preminula je 2024. godine.
Mnogi slučajevi reguliranja statusa u Hrvatskoj traju više od 10 godina, što gotovo posve onemogućuje normalan život stranaka: ne mogu se slobodno kretati, školovati, zaposliti, koristiti zdravstvene usluge niti ostvariti svoja socijalna i druga prava.
Tijekom 2024. godine PGP je također radio na 55 predmeta stranaka koji se odnose na primitak u hrvatsko državljanstvo naturalizacijom, naknadnim upisom u knjige državljana RH ili po drugim pravnim osnovama. U vezi ovog pitanja iz udruge ističu da je 31. prosinca 2024. istekao rok za podnošenje zahtjeva za hrvatsko državljanstvo koji je počeo 1. siječnja 2022. godine kada su donesene izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu. Udruga i daljesmatra da bi taj rok trebalo produžiti ili posve ukinuti jer broj osoba na koje se on odnosi nije velik i nema posebnog razloga da im se reguliranje državljanstva ne omogući. Dodatna komplikacija vezana uz članak 5. tog Zakona nalazi se u tome što se on odnosi samo na osobe rođene nakon datuma stjecanja neovisnosti RH, odnosno nakon 8. listopada 1991. godine, što PGP-ovim strankama stvara brojne dileme jer je većina njegovih stranaka rođena prije tog datuma i njihov se status ne može riješiti ni po jednom članku Zakona.
Još se jedna teškoća nalazi u Zakonu o strancima i neujednačenosti reguliranja privremenog i stalnog boravka. Iz PGP-a navode slučaj stranke D.R., koja je na privremenom boravku više od 10 godina, ima vlasništvo i mirovinu u Hrvatskoj, povratnik je u RH, ali nema stalni boravak niti državljanstvo.
Od pozitivnih trendova u protekloj godini, iz PGP-a navode otpis dugovanja za zdravstveno osiguranje kao uvjet za reguliranje boravka te praksu pojedinih područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad gdje strankama dodjeljuju uvećanu jednokratnu novčanu pomoć radi uplate za ulazak u sustav zdravstvenog osiguranja. PGP Sisak je također u lipnju 2024. pokrenuo inicijativu za određivanje osobnog identifikacijskog broja (OIB-a) djeci bez državljanstva, jer su primijetili da određeni broj djece nema državljanstvo nijedne države te niti jedan važeći identifikacijski dokument, ponekad niti rodni list. Obratili su se radi toga MUP-u i Upravi za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, no odgovor koji su dobili bio je taj da MUP ne može odrediti OIB osobama koje nemaju reguliran status i prijavljeno boravište u Republici Hrvatskoj.
