Romska književnost, bogata i raznolika poput same romske kulture, i dalje ostaje skrivena u sjeni dominantne književne scene. Iako nam romski autori nude uvid u jedan drugačiji svijet, svijet prožet stoljetnom tradicijom, ali i borbom za prihvaćanjem i jednakosti, njihovi glasovi prečesto ostaju nečujni. Zašto?
Jedan od glavnih razloga je nedostatak vidljivosti u medijima. Dok se bestseleri nižu na policama knjižara i punestranice kulturnih rubrika, romski autori rijetko dobivaju zasluženu pažnju. Kao da postoji nevidljiva barijera koja ih odvaja od šire publike.
No, problem seže dublje od pukog neznanja. Predrasude i stereotipi o Romima i njihovoj kulturi, duboko ukorijenjeni u društvu, bacaju sjenu i na njihovu književnost. Unatoč stoljetnoj prisutnosti Roma na hrvatskim područjima, socioekonomski položaj romske zajednice vrlo je težak. Šira društvena marginalizacija i diskriminacija onemogućuju onda i romsku književnost da stekne zasluženo mjesto.
Dodatni izazov predstavlja jezična barijera čime knjige romskih autora objavljene na materinjem romskom jeziku ostaju nedostupne mnogobrojnom čitateljstvu. Nedostatak prijevoda romskih djela na druge jezike otežava njihovu dostupnost i vidljivost.
S druge strane, romska književnost otkriva nam bogatstvo tema i motiva koji odražavaju kompleksno iskustvo romskog naroda. To nisu samo priče o Romima, već priče o nama svima, o univerzalnim ljudskim iskustvima prožetim specifičnim kulturnim i povijesnim kontekstom.
Potraga za identitetom i pripadnošću jedan je od središnjih motiva romske književnosti. Kao narod bez vlastite države, Romi su često suočeni s pitanjem identiteta – tko su, kamo pripadaju, kako pomiriti svoju kulturu sdominantnim društvom? Ova potraga često je isprepletena s motivima migracija, putovanja i traganja za domom, što je duboko utkano u povijest i tradiciju Roma.
Diskriminacija, rasizam i socijalna isključenost sljedeće su, bolne teme koje romski autori i autorice otvaraju u svojim djelima. Kroz priče o predrasudama, nepravdi i borbi za jednakost, romska je književnost ujedno glas obespravljenih i marginaliziranih koji poziva na razumijevanje, toleranciju i promjenu.
Usprkos takvim izazovima, romska književnost slavi i bogatstvo vlastite tradicije, jezika i kulture čuvajući ih odzaborava i prenoseći ih na nove generacije. Nadalje, ona nije samo priča o patnji i borbi, u njenom srcu kucaju iuniverzalne teme ljubavi, gubitka i nade. Romski autori s mnogo emocija pišu o ljepoti života, snazi obiteljskih veza ivjeri u bolje sutra, podsjećajući nas da i u najtežim trenucima postoji tračak svjetlosti.
To miješanje jezika, stilova i perspektiva čini romsku književnost posebnom i vrijednom pozornosti. U svijetuprepunom predrasuda i stereotipa, književnost ima moć graditi mostove razumijevanja i empatije. Upravo zato, čitanje i proučavanje romske književnosti nije samo obogaćujuće iskustvo, već i važan korak prema pravednijem i inkluzivnijem društvu jer nam se pruža prilika da zavirimo iza stereotipa i upoznamo Rome kao pojedince s vlastitimsnovima, strahovima i nadama. Kroz autentične priče i likove, ruše se predrasude i otvara se prostor za istinsko razumijevanje. To je, uostalom, moć književnosti kao ogledala društva i tihog revolucionara koji nam otvara prozore u živote drugih, tjera nas da se suočimo s vlastitim predrasudama i pogledamo svijet iz drugačije perspektive.
Zbog svega navedenog, moj je san bio osnovati romski književni klub koji će promicati romsku književnost i pružiti prostor za raspravu o pitanjima vezanim uz romsku kulturu i identitet. San se ostvario osnivanjem Književnog kluba Romanipe prije godinu dana u kojemu se okupljaju svi oni koji dijele ljubav prema čitanju, Romi i ne-Romi, kako bi zajedno čitali, analizirali i raspravljali o djelima romskih autora i autorica. Jer vodimo se uvjerenjem da romska književnost svojom autentičnošću itekako zaslužuje svoje mjesto na književnoj sceni.
