Nagrada SozialMarie je najstarija nagrada za socijalne inovacije u Europi. Ove je godine proslavila dvadesetu godišnjicu svoga kontinuiranog rada na prepoznavanju programa koji u svom fokusu imaju uključivanje različitih zajednica i dionika, te koji svojom provedbom pružaju primjer najbolje prakse za druge projekte usmjerene na društvene promjene. Nositelj prve nagrade SozialMarie 2024. godine bio je projekt iz Austrije “housing first austria – arriving home”, a koji su nam detaljnije predstavili članovi organizacije BAWO – housing for all koja je bila nositelj njegove provedbe.
Molimo ukratko predstavite organizaciju(e) koja(e) je sudjelovala u projektu “housing first austria” i puni naziv programa uz naznaku njegovog trajanja.
“housing first austria – arriving home” je inicijativa za okončanje beskućništva u Austriji. Tijekom tri godine kroz program je smješteno više od 2.000 ljudi kroz pristup Housing First. Organizirani smo kao mreža s više dionika. Ovo je presudno za uspjeh inicijative, budući da možemo iskoristiti znanje i iskustvo pružatelja socijalnih usluga na lokalnoj razini i dobiti pristup pristupačnom smještaju.
BAWO, austrijska krovna organizacija usluga za beskućnike, koordinira stambeno zbrinjavanje na nacionalnoj razini, dok 26 organizacija socijalne skrbi provodi inicijativu na regionalnoj razini. Oni pružaju savjetovanje, socijalni rad i dodjeljuju smještaj. Austrijska federacija ograničeno-profitnih stambenih udruga bliski je partner inicijativi na svim razinama. Ovo partnerstvo omogućuje pristup pristupačnom smještaju gdje je to potrebno. Do sada je smještaj osiguralo 80 stambenih udruga s ograničenom dobiti. Inicijativu u potpunosti financira austrijsko Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, skrb i zaštitu potrošača. Provodi se u dvije faze, od svibnja 2021. do travnja 2023. (“dolazak kući”) i od svibnja 2023. do rujna 2024. (housing first austria).
Koja su istraživanja prethodila definiranju beskućništva kao specifičnog društvenog problema koji pogađa 20.000 ljudi, a dvostruko više ih je ugroženo?
Ono što je najvažnije razjasniti je da beskućništvo nije samo društveni problem. U velikoj mjeri to je pitanje tržišta nekretnina i stambene politike. Određivanje beskućništva kao društvenog problema je riskantno i netočno. Riskantno, jer bismo se mogli previše fokusirati na pojedinačne uzroke beskućništva, stavljajući dodatnu stigmu i krivnju na l. Netočno, jer bismo mogli previdjeti strukturne razloge koji uzrokuju beskućništvo: Nedostatak pristupačnih stambenih jedinica za iznajmljivanje, visoke birokratske ili financijske prepreke za takve domove, stanovanje ispod standarda, neadekvatna socijalna sigurnost ili niske plaće među mnogim su problemima koje treba riješiti. Dakle, kada mi u BAWO-u govorimo o beskućništvu, uvijek pazimo da pokažemo njegove strukturne uzroke.
Kada govorimo u brojkama, Austrijski savezni zavod za statistiku redovito objavljuje izvješće o stanovanju. Prema ovom izvješću, 19.667 osoba registrirano je kao beskućnici u 2022. godini. Ključna riječ je registrirano. Ovaj broj uključuje ljude koji su u kontaktu sa službama za beskućnike ili koji žive u objektima koji pružaju usluge beskućnicima, kao što su institucionalni smještaj i/ili skloništa.
Naravno, to nam ne daje potpunu sliku. Osobe koje nikada nisu kontaktirale službe za beskućnike nisu uključene u ovaj broj. Ovo takozvano skriveno beskućništvo uključuje ljude koji se sele s kauča na kauč, mlade ljude koji ne uspijevaju pronaći pristupačne stanove, kao i ljude koji trpe mučne veze temeljene na ovisnosti i nasilju zbog nedostatka stambenih alternativa. Mjerenje punog opsega (skrivenog) beskućništva složen je zadatak. U BAWO-u surađujemo s raznim institucijama kako bismo upotpunili podatke. Za sada procjenjujemo da je dvostruko više ljudi zapravo pogođeno beskućništvom u usporedbi sa službenom statistikom.
Tko su korisnici programa i kako su odabrani kandidati (korisnici) uključeni u ovaj program?
Trenutačno su preko 60 posto korisnika žene, a 40 posto su djeca. To nam govori da je Housing First posebno prikladan za žene i samohrane majke koje se suočavaju s (skrivenim) beskućništvom, koje bi inače izbjegavale korištenje skloništa zbog malo ili nimalo privatnosti. Postoje kriteriji koje ljudi moraju ispuniti kako bi dobili potporu projekta. Naša ciljna skupina definirana je prema ETHOS-u (Europskoj tipologiji beskućništva i stambene isključenosti). To znači da dopiremo do ljudi pogođenih svim vrstama beskućništva. Kandidati moraju biti u riziku od siromaštva prema EU-SILC-u (statistika EU-a o dohotku i životnim uvjetima). Korisnici također potpisuju vlastiti ugovor o najmu – sa svim pripadajućim pravima i obvezama. To znači da su stalni prihodi i/ili pravo na minimalne socijalne naknade u Austriji uvjeti kako bi se osiguralo da ljudi mogu redovito plaćati stanarinu.
Za ciljne skupine koje ne ispunjavaju ove kriterije – kao što su EU mobilni građani bez prava na socijalna davanja na temelju (bivšeg) zaposlenja ili osobe s ograničenom dozvolom boravka – housing first austria stambeno zbrinjavanje nije prikladno rješenje. Drugi oblici socijalnih usluga unutar sektora beskućništva potrebni su kako bi se osigurala potpora ciljanim skupinama bez stalnih prihoda. Housing first austria pristup provode već postojeće nevladine organizacije koje rade s beskućnicima. Ovo je veliki plus: Do ljudi se dolazi preko već dobro poznatih institucija u njihovim regijama.
Prema Vašem iskustvu, koji su najčešći razlozi beskućništva?
Prečesto se na beskućništvo gleda kao na rubni problem. Prikazuje se kao rezultat loše sreće ili osobnog neuspjeha. Ovakav prikaz dovodi do srama, stigme i stagnacije u diskursu. Istina je da je beskućništvo složen problem s različitim uzrocima. Naravno, poremećaji u nečijem životu igraju ulogu. Loše zdravlje, veza koja se bliži kraju, zatvorska kazna – takve situacije mogu uzrokovati silaznu spiralu. Kada je u ovim trenucima pristup pristupačnom smještaju ograničen, ishod može biti beskućništvo.
Ali u Austriji vidimo da je beskućništvo opći problem za ljude iz svih društvenih slojeva. Trenutne krize – visoka inflacija, rastuće cijene energenata i stanarine, ugovori o najmu na ograničeno vrijeme i konkurentno tržište nekretnina – čine beskućništvo rizikom za mnoge. U Austriji 6 posto ljudi je u jednom trenutku svog života iskusilo beskućništvo. Mi u BAWO-u možemo govoriti samo o situaciji u Austriji – strukturni problemi i temeljni uzroci beskućništva mogu se razlikovati od zemlje do zemlje. Ali vjerujemo da je stanovanje bezuvjetno ljudsko pravo. Kako bismo ovo ljudsko pravo učinili praktičnom stvarnošću, moramo promijeniti način na koji govorimo o beskućništvu. Moramo se maknuti od razgovora o mogućim pojedinačnim razlozima i početi se pitati: Što možemo učiniti kao društvo da stambeno zbrinjavanje bude moguće za sve?
Koliko je austrijska građanska javnost solidarna s problemom beskućništva? Koliko je ova tema prisutna u javnim medijima i vidljiva u javnom diskursu?
Nema dostupnih podataka o solidarnosti javnosti za temu beskućništva. Dakle, ovo je čisto promatranje: postoji mnogo različitih pogleda na beskućništvo i njegove uzroke. Ali vjerojatno postoji opći konsenzus da beskućništvo ne bi trebalo postojati. Da posebno u bogatoj zemlji kao što je Austrija, koja se također ponosi svojom tradicijom socijalnog stanovanja, mora postojati rješenje za beskućništvo.
Što se tiče medijske pokrivenosti, u BAWO-u svaki tjedan pregledavamo austrijski medijski prostor za priče o beskućništvu. U protekloj godini objavljeno je blizu 1.000 članaka koji su na neki način obrađivali temu beskućništva. Sadržaj ovih članaka varira. O beskućnicima se raspravlja kao o prijetnjama javnoj sigurnosti i lokalnom gospodarstvu. Na primjer, kada se izvještava o povećanom broju beskućnika koji spavaju u glavnim trgovačkim ulicama. Zatim, tu je i suosjećajno izvještavanje o prijetnjama s kojima se beskućnici suočavaju dok žive na ulici – uključujući nasilje koje trpe ili su izloženi ekstremnoj hladnoći ili vrućini. Ima i mnogo dobrih priča – portreta bivših beskućnika koji razmišljaju o svojim iskustvima. Često se te priče kombiniraju s izvješćivanjem o određenim socijalnim službama koje su podržavale protagonista. Budući da pristup Housing First pristup postaje sve relevantniji u Austriji – a naša inicijativa nije jedina inicijativa koju ovdje vrijedi spomenuti! – Sretni smo što vidimo i nove perspektive u medijima. Izvještavanje o Housing First na prvom mjestu znači izvještavanje o činjenici da beskućnici u konačnici trebaju vlastiti dom. Ovo je prilika za nas da razgovaramo o beskućništvu na strukturalnijoj razini.
Kao organizacije koje nude socijalne usluge, možemo pridonijeti javnom diskursu. Naš je zadatak podići svijest, boriti se protiv stigmatizacije i dati ideje za stvarna konstruktivna rješenja za ljude pogođene beskućništvom.
Koje društvene strukture (institucije, organizacije, pojedinci) trebaju biti uključene u rješavanje problema beskućništva kako bi ono bilo dugoročno učinkovito?
Zaustavljanje beskućništva zadatak je mnogih dionika. Politika i uprave na svim razinama moraju uspostaviti koherentne socijalne politike i ulagati u pristupačne stanove. U idealnom slučaju, to se radi u dogovoru sa stručnjacima iz službi za beskućnike. Pomaže NGO-ima da se okupe kao krovne organizacije ili zagovaračke skupine, jer ujedinjuje naš glas i jača našu poziciju.
Kao organizacije socijalne službe, možda ćemo morati kritički promišljati svoje načine rada. Moramo prijeći s upravljanja beskućništvom putem uvjetnih postavki na okončanje beskućništva. Housing First je način da se to postigne, jer omogućuje ljudima da dugoročno žive neovisno. A pružatelji smještaja (bilo da je riječ o sektoru socijalnog stanovanja ili privatnim stanodavcima) moraju biti pouzdani partneri u pružanju pristupačnih domova onima kojima je to najpotrebnije.
Kako program “housing first austria” postiže socijalnu uključenost? Jesu li ti stanovi organizirani kao posebna naselja ili su pomiješani sa stanovima koji nisu dio socijalnog programa?
Ovo je važan aspekt! Osobe koje se usele u svoj novi dom uz pomoć housing first austria redoviti su stanari u običnim stambenim zgradama. Ne postoje stambene zgrade koje su posebno namijenjene smještaju naših korisnika. Korisnici žive vrata do vrata sa svojim novim susjedima. Osim ako sami ne odluče ispričati svoju priču, neće biti proglašeni bivšim beskućnicima. To je ključno za osiguranje socijalne uključenosti i izbjegavanje stigmatizacije.
Što je postignuto programom, koliko je ljudi obuhvaćeno programom i koji su njegovi dugoročni učinci na različitim razinama do nacionalne razine?
Do kraja rujna 2024. inicijativa će pronaći smještaj za oko 2.000 ljudi. To je golem uspjeh za svaku pojedinačnu osobu koja sada živi u sigurnosti vlastitog doma. Strateški, projekt je postigao mnogo. Mnoge nevladine organizacije na lokalnoj razini po prvi su put primijenile pristup Stanovanje prije svega. Znanje su skupljali surađujući s kolegama iz cijele zemlje. Ovo znanje i načini rada ostat će u organizacijama sudionicama.
”housing first austria – arriving home” prva je nacionalna inicijativa na prvom mjestu stanovanja. Budući da su u Austriji usluge za beskućnike obično odgovornost devet saveznih država, podrška beskućnicima obično izgleda drugačije ovisno o tome gdje osoba živi. Dakle, uspješna inicijativa na nacionalnoj razini pomaže u racionalizaciji krajolika socijalnih usluga za beskućnike. Austrijsko savezno ministarstvo za socijalna pitanja poduzelo je vrlo važan korak u stavljanju beskućništva na dnevni red vlade i bliskoj suradnji sa stručnjacima BAWO-a o toj temi. Na svim razinama rado radimo u bliskom partnerstvu s ograničeno profitnim stambenim sektorom. Imati ih na našoj strani pomaže u dobivanju pristupa pristupačnim domovima za korisnike – a također je signal da beskućništvo ne može riješiti sam socijalni sektor, već to treba učiniti u suradnji sa stambenim sektorom.
Dugoročno, stanovanje na prvom mjestu u Austriji stvorilo je nacrt koji pokazuje kako možemo okončati beskućništvo u Austriji. Kao BAWO zalažemo se da se ovakav način rada trajno provodi kao nacionalna strategija.
Koje preventivne mjere smatrate učinkovitima u procesu smanjenja beskućništva u budućnosti?
Naravno, moramo spriječiti beskućništvo gdje god je to moguće. Kada se ljudi bore s plaćanjem stanarine, moramo biti u mogućnosti rano intervenirati. To znači da usluge savjetovanja moraju biti lako dostupne, također i u ruralnim područjima. Ono što treba unaprijediti su usluge savjetovanja za specifične ciljne skupine, a ponuda prevoditeljskih usluga samo je jedan od primjera.
Vjerujemo da prevencija beskućništva nadilazi važnu zadaću sprječavanja deložacija. Moramo se pozabaviti mnogim strukturalnim problemima koji dovode do točke kada si osoba više ne može priuštiti plaćanje stanarine, posebice rastućim troškovima stanovanja i nedostatkom pristupačnih alternativa. Ako deložacija postane neizbježna, moramo se pobrinuti da ljudi provedu što je moguće manje vremena kao beskućnici. Housing First treba biti glavna usluga u tim slučajevima jer se na ovaj način ljudi mogu brzo smjestiti u novi, pristupačniji dom. Od početka u proces su uključeni socijalni radnici. To pomaže u održavanju ugovora o najmu i izbjegavanju budućih deložacija.