Sveobuhvatno seksualno obrazovanje u okviru obrazovnog sustava jedan je od najvažnijih alata u prevenciji seksualnog uznemiravanja i nasilja, piše u Peticiji za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u škole kao nastavnog predmeta, koju je 1. veljače 2021. pokrenuo portal o seksualnoj i reproduktivnoj svjesnosti Reci.hr. koju je potpisao i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”. Peticiju je tada potpisalo 13 055 građana i građanki, čije glasove vladajući i dalje odbijaju čuti. Seksualno obrazovanje u škole je trebalo ući u sklopu međupredmetne teme “Zdravlje”. Međupredmetne teme nastaju povezivanjem različitih odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta. Tema “Zdravlje”, kao jedna od ukupno sedam međupredmetnih tema, uvedena je 2019. gdoine, ali taj se pristup seksualnom obrazovanju nije pokazao učinkovitim — prije svega jer nastavnicima i profesoricama nisu zadani konkretni sadržaji koje trebaju prenijeti učenicama i učenicima. Isto tako temama seksualnosti i reproduktivnog zdravlja pristupa se na zastarjeli način – bazira se na medikalizaciji seksualnosti i konzervativnom pristupu, izostavljajući teme rodnih stereotipa, ravnopravnosti, postavljanja i poštivanja granica te uvažavanja različitosti.
Tako je dobar dio mladih prisiljen educirati se o seksualnosti isključivo putem interneta ili u razgovoru s vršnjacima jer škole ne odrađuju tu važnu zadaću. Mladi su zbog toga izloženi netočnim i/ili nepotpunim informacijama. Prema rezultatima online istraživanja koje je udruga PaRiter provela među mladima u Hrvatskoj u dobi od 15 do 25 godina, 74 posto se nije susrelo s cjelovitom seksualnom edukacijom u obrazovnom sustavu. Mladi smatraju da teme kao što su seksualno nasilje, slobodan i informiran pristanak, pobačaj, rodno uvjetovano nasilje, rodni identitet i seksualna orijentacija nisu dovoljno zastupljene u školama. U školama se najčešće govori o spolno prenosivim bolestima i kontracepciji, što mladima nije dovoljno. Stručnjakinje povezane s područjem seksualnosti djece i mladih smatraju da bi u obrazovanju trebali obrađivati teme iz 21 područja seksualnih i reproduktivnih prava i rodne ravnopravnosti te da bi škola trebala biti mjesto na kojem će se razbijati rodni stereotipi i prevenirati rodno uvjetovano nasilje. Mladi se susreću s nekim oblikom učenja o seksualnosti, ali sustavno provođenje cjelovite edukacije zapravo ne postoji te mnoštvo tema iz područja seksualnosti nije obuhvaćeno.
Međutim, iako postoje jasni znanstveni dokazi da sveobuhvatno seksualno obrazovanje, jedan od najvažnijih alata u prevenciji seksualnog nasilja, štiti djecu i mlade te koristi društvu u cjelini, iako mladi i njihovi roditelji jasno izražavaju potrebu za njime te unatoč peticijama građana i građanki, ono uporno izostaje iz obrazovnog sustava.
Pitanje je — zašto?
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), koji se već više od dva desetljeća zalaže za uvođenje cjelovitog seksualnog obrazovanja, uputio je Gradu Zagrebu poziv za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog odgoja u škole još prije godinu i pol. Međutim, do danas se nije oformila radna skupina niti izradio kurikulum za to mladima važno područje. Dok više od polovice mladih u životu doživljava neki oblik nasilnog ponašanja u partnerskim vezama, u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama sadržaji vezani uz seksualno i reproduktivno zdravlje provode se tek JEDAN školski sat godišnje. S obzirom na to da Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržava postojeći model učenja o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju, veliku ulogu u pokretanju pozitivnih promjena i sveobuhvatnog pristupa seksualnom obrazovanju mogu imati gradovi.
Upravo zbog tog potencijala pozitivnih promjena, ali i šutnje Grada Zagreba, CESI je odlučio provesti širu kampanju #Zaštošutimo 3.0 i kao jednu od aktivnosti javne kampanje organizirao je u Uraniji – prostoru kreacije okrugli stol s naslovom Seksualno obrazovanje – trebaju li djeca učiti na nastavi ili na greškama? Tako smo imali priliku čuti stručnjakinje povezane s područjem seksualnosti djece i mladih kao i suvremene katastrofalne trendove među mladima upravo zbog izostanka sveobuhvatnog seksualnog odgoja u školama.
Jedna od uvodničarki bila je Jasenka Grujić, specijalista ginekologije i opsterticije te dobitnica nagrade Grada Zagreba za 2024. godinu, koja je pozvala svoje kolege ginekologe da izađu iz ordinacija i konzervativnih stavova i pruže na znanosti utemeljene informacije o reproduktivnom zdravlju žena te je dodala da među mladima rastu adolescenske trudnoće i rizično seksualno ponašanje. Ona smatra da je posao ginekologa/ginekologinja ne samo da liječe, već da ženama osiguraju normalan seksualni život koji im pruža smisao i transendenciju. Naglasila je da međunarodne organizacije (Međunarodno udruženja ginekologa (FIGO), UNICEF, Svjetske udruge za seksualno zdravlje itd.) smatraju da je sveobuhvatna seksualna edukacija utemeljena na rodnoj ravnopravnosti ljudsko pravo i zato se o sekusalnom odgoju ne može govoriti samo iz aspekta medikalizacije.
Nataša Bijelić, kako se navodi u priopćenju CESI-ja, polovičnom smatra verbalnu podršku Grada Zagreba za uvođenjem seksualnog obrazovanja u zagrebačke škole te upozorava da djeca i mladi nemaju vremena čekati da se vladajući odluče na konkretne poteze. Umjesto otezanja i ograđivanja, traži od Grada Zagreba rokove za formiranje stručne radne skupine koja će odmah krenuti s izradom kurikuluma i točnim datumom uvođenja istog u škole. Nastavit će se aktivno pratiti njihov rad te inzistirati na sveobuhvatnoj školskoj seksualnoj edukaciji utemeljenoj na znanstvenim činjenicama.
Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba, odgovarajući na pitanje moderatorice Anemarije Sočo iz Udruge M hoće li se sveobuhvatni program seksualnog odgoja u zagrebačkim školama temeljiti na već pilotiranom riječkom modelu, kazao je da je Grad Zagreb osnivač osnovnih i srednjih škola, dok je Grad Rijeka osnivač samo osnovnih škola, te da se ne može u cijelosti riječki model uzeti u obzir, ali da ga analiziraju zbog dobrih rezultata. Također je najavio da će se obrazovanje za sekusalni odgoj djece i mladih odvijati unutar modula “Zdravlje” kao što je to u Rijeci, ali da će na osnovi protreba koje izražavaju učenici, njihovi roditelji i nastavnici u tom programu biti zastupljene teme poput pretilosti i mentalnog zdravlja. Najavio je da će se do lipnja slagati model koji će biti predstavljen, a nakon toga slijedi imenovanje radne skupine i ako sve prođe u tom kompleksnom procesu kako treba, taj program bi se u zagrebačke škole mogao uvesti sljedeće školske godine.
Tea Čičić, stručna suradnica i socijalna radnica u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu koji radi u svakodnenoj praksi sa mladima žrtvama online nasilja, istakla je kako se mladi suočavaju sa cyber bullingom i često se pojavljuju kao žrtve “sextortiona”, odnosno aktivnosti koje uključuju manipulaciju ili prisilu radi obavljanja seksualnih aktivnosti u korist nasilnika i/ili snimanja seksualno eksplicitnih slika/snimki koje je žrtva primorana slati nasilniku. Ona smatra da je najgore od svega što su mladi u takvim situacijama sami, šute i nastoje ignorirati problem jer ih je strah i sram, a nemaju povjerenje s odraslima o tome razgovarati. Online seksualno nasilje kojem su mladi izloženi veliki je problem jer mladi nisu upoznati s temeljnim konceptima pristanka, poštovanja, prepoznavanja emocija i zato je važno da se ti temeljni koncepti uče u školama.
Na kraju nam ostaje samo da se nadamo da će Grad Zagreb doista predstaviti zdravstveni obrazovni model za osnovne i srednje škole do kraja lipnja te oformiti radnu skupinu i započeti s programom sljedeće školske godine kako je i najavljeno na okruglom stolu.