Više od trećine varaždinskih srednjoškolaca ne prepoznaje simbole antifašizma

0
14
Foto: pixabay.com

Krajem prosinca 2022. godine u uglednom stručno-znanstvenom časopisu Review of Croatian History objavljen je članak povjesničara Vladimira Huzjana, zaposlenika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u kojem predstavlja poražavajuće rezultate ankete provedene s 356 varaždinskih srednjoškolaca u devet škola tijekom 2021. godine. Cilj njegova istraživanja bio je ispitati stavove i znanje učenika o fašizmu i antifašizmu, navodi u kratkom sadržaju svoga istraživanja, a rezultati pokazuju alarmantan razmjer neznanja i nerazumijevanja fašističkih režima. Ideja da se pokrene istraživanje ove zanemarene teme bila je 80. obljetnica progona Židova u Varaždinu, a sponzori istraživanja bili su Varaždinska županija i Grad Varaždin te druge javne ustanove od interesa.

Prvi dio ankete sastojao se od jedanaest pitanja na koja su učenici mogli odgovoriti jednim točnim odgovorom, dok se u drugom djelu tražilo njihovo mišljenje. U posljednjem dijelu ankete mogli su odgovoriti potvrdno ili niječno uz mogućnost obrazloženja svog odgovora. Prema rezultatima prvog djela ankete, čak 19 učenika različitih škola misli da je antifašizam političko djelovanje koje podržava nacizam, dok njih 21, odnosno šest posto učenika smatra da je Adolf Hitler antifašist. Njih 62 posto odgovorilo je da je simbol antifašizma zvijezda petokraka, potom 24 posto njih da je to slovo U, a 14 posto zaokružilo je kukasti križ. Autor zaključuje da prema danim odgovorima, 36 posto učenika, odnosno trećina ispitanih ne prepoznaje simbole antifašizma. Značajnijeg odstupanja nema ni u drugim pitanjima tog dijela ankete što svjedoči statistikom dobiven rezultat da čak 36 posto učenika ne zna da je ustaštvo bilo fašistički pokret, navodi Huzjan. Ipak, gotovo svi varaždinski srednjoškolci znali su da je Holokaust sustavno istrebljenje Židova i drugih naroda, a da je najveći koncentracijski logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj bio Jasenovac, što potvrđuje da su srednjoškolci upućeni u rasne zločine počinjene za vrijeme NDH.

Drugi dio ankete izaziva najveću zabrinutost, a tiče se stavova učenika. Na pitanje smatraju li Antu Pavelića i ustaški pokret odgovornim za osnivanjem koncentracijskih logora u NDH te progon i ubijanje Židova, Srba, Roma i drugih “nepodobnih” pojedinaca, samo njih 32 posto odgovorilo je da se s time slaže, a njih 5 posto nije se složilo s tvrdnjom. Da je Za dom spremni ustaški pozdrav smatra samo njih 46 posto, a veliku neodlučnost učenici su pokazali procjenjujući tvrdnju koja je glasila: Ustaštvo je rezultat želje Hrvata za samostalnom državom. Trećina je odgovorila da nema stav, trećina da se donekle slaže s tim, a njih 6 posto da se s tvrdnjom ne slaže. Izrazito podijeljen stav bio je i onaj na pitanje o tome je li Hrvatska dobila ili izgubila u Drugom svjetskom ratu. Njih 51 posto smatra da je Hrvatska izgubila, a drugih 49 posto da je dobila.

Na temelju svih rezultata Huzjan konstatira da je većina srednjoškolaca upućena u posljedice Holokausta, razmjere tog zločina i opasnosti fašističkih režima, potvrđujući to visokim postotkom točnih odgovora. Prema njemu, drugi dio ankete koji se odnosi na mišljenja učenika pokazuje veliko nerazumijevanje događaja u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata. U posljednjim rečenicama postavlja pitanje treba li možda druge izvore informiranja smatrati odgovornima za usvojene stavove i mišljenja učenika koji se kose s aktualnim kurikulumom ili je ono isključivo posljedica nerazumijevanja gradiva? Na to se pitanje u radu ne daje odgovor, no implicira da to pitanje treba postati predmetom budućih istraživanja u cilju utvrđivanja koliko nastavni kurikulum, a koliko drugi izvori (obitelj, društvo i medij) utječu na kreiranje iskrivljenog stava prema fašističkim režimima.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime