U 21. stoljeću Romi još uvijek nemaju jednako pravo na pitku vodu

  • BăieșiBăieși
  • 0
    16
    Foto: pixabay.com

    Godine 2017. Europski centar za prava Roma (ERRC) upozoravao je na šokantne činjenice o razlikama i diskriminaciji s kojima se Romi susreću u mnogim europskim zemljama. Među njima je i ukidanje osnovnog ljudskog prava na pitku vodu i sanitarne uvjete, čak i u onim zemljama u kojima su vodoopskrba i sanitarne usluge dostupne gotovo svakom kućanstvu. U onim naseljima gdje postoji vodoopskrbna infrastruktura Romi si najčešće ne mogu priuštiti plaćanje priključaka i redovne režijske naknade za korištenje usluge.

    Izvješća o praćenju Roma koja su tijekom godina koje su uslijedile provodile nevladine organizacije, poput Centra za političke studije iz Velike Britanije, te stručne komisije i timovi koje je osnovala Europska Unija, primjerice Agencija za temeljna prava, potvrdili su nalaze ERRC-a.

    Među zemljama u kojima najveći broj romskih zajednica živi u nehumanim i zdravstveno rizičnim uvjetimanavode se Češka, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Rumunjska. Prema istraživanjima Agencije za temeljna prava najveća razlika između uvjeta u kojima živi opća populacija i romsko stanovništvo je u Rumunjskoj, gdje je prema podacima iz 2016. godine 68 posto Roma živjelo bez ikakvog priključka vode u kućanstvu.

    U Italiji gdje Romi još uvijek žive u službenim i neslužbenim ‘nomadskim kampovima’ uvjeti su prepoznati kao posebno nesigurni jer istraživanja od 2005. godine nadalje pokazuju veću učestalost astme, proljeva i bronhitisa među djecom, što je povezano s nehigijenskim i zdravstveno rizičnim uvjetima, s ograničenim pristupom kupaonicama i pitkoj vodi te s prenapučenošću u nastambama za stanovanje u kojima rijetkost nisu ni štakori ni ustajala voda.

    Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava na osiguranu pitku vodu i sanitarne uvjete u Izvješću je opisao kako životne uvjete Roma u Portugalu smatra iznimno zabrinjavajućim, uspoređujući ih s najgorim sredinama u puno manje razvijenim zemljama na koje je u prethodnim misijama naišao u Srednjoj Aziji, Južnoj Africi i Srednjoj Americi.

    Također, izvješća Civilnog promatrača istaknula su uznemirujući trend u Francuskoj gdje su gradonačelnici i općinski načelnici otvoreno izjavljivali da ako osiguraju sanitarne usluge u naseljima za sirotinju više neće moći nastaviti s brzim masovnim deložacijama.

    Primjer iz slovačkog grada Prášnika također ilustrira neosjetljivost državnih vlasti za poštivanje temeljnih ljudskih prava kada su u pitanju Romi. Romsko naselje smješteno je u centru ovog grada i predstavlja jedinu gradsku četvrt bez dostupne pitke vode pa je stanovnici donose iz nezaštićenog planinskog potoka koji se zimi redovito smrzava. Većinskom stanovništvu, s druge strane, koje je svoja naselja izgradilo na periferiji pa čak i u udaljenijim planinskim područjima Grad je osigurao svu potrebnu javnu infrastrukturu, uključujući vodovodnu mrežu i kanalizaciju, a isto je omogućio i stranim investitorima koji grade satelitsku četvrt za strane posjetitelje u okolnim brdima koja okružuju grad.

    Jednak pristup pitkoj vodi za sve građane Europske unije upravo je, uz borbu za jednak pristup obrazovanju i zapošljavanju, jedan od tri prioriteta djelovanja slovačkog političara i europarlamentarca Petera Pollaka. Ovo su za mene prioritetne teme koje otvaram u Europskom parlamentu od prvog dana obnašanja dužnosti zastupnika 2019. godine. To su problemi s kojima sam se dobro upoznao još kao zastupnik u Slovačkom parlamentu, a zatim i kao član Ureda opunomoćenika Vlade Republike Slovačke za romske zajednice, rekao je Pollak za Phralipen i dodao kako brojna istraživanja pokazuju da su u mnogim državama članicama EU-a drastične razlike u pristupu pitkoj vodi i sanitarnim uslugama između Roma i opće populacije, što povećava zdravstvene rizike za Rome.

    Prema nalazima istraživanja EU-MIDIS II objavljenog u veljači 2022. godine, a koje je iznijela mreža nevladinih organizacija za javno zdravstvo European public health alliance,  svaki treći Rom živi u kući bez osigurane pitke vode, dok je priključak na vodoopskrbni sustav posebno nizak. Inkluzija Roma ne shvaća se ozbiljno, govori Pollak i dodaje: Posvećenost i želja, planovi i strategije nisu dovoljne jer je evidentno da je usprkos strategijama Europske unije i velikog iznosa uloženog novca situacija danas daleko lošija nego prije deset godina.

    Nejednakost u pristupu vodoopskrbnom sustavu i sanitarnim uslugama prema mišljenu europskog Vijeća za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma navedenom u Preporukama iz ožujka 2021. godine postaje i izvor rodnih nejednakosti jer u većini slučajeva su upravo žene i djevojke najčešće odgovorne za prikupljanje i korištenje vode. Stoga je uloga osiguravanja ovog ljudskog prava važna i za rješavanje rodne nejednakosti među Romima, kao i za rješavanje strukturnih nejednakosti između Roma i opće populacije.

    Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

    Komentiraj

    Unesite svoj komentar
    Unesite svoje ime