Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen 2022.

  • BăieșiBăieși
  • 0
    53
    Foto: SRRH "KALI SARA"

    Na Samudaripen 2. kolovoza 2022. godine na romskom groblju u Uštici pored Jasenovca održana je jedanaesta po redu komemoracija u spomen na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu počinjenog od strane ustaškog režima.

    Svečani program započeo je u 10 sati skladbom Semira Hasića ”My tears” u izvedbi Natalije Stanisavljević na violini i Semira Hasića na harmonici, čime je započeo i televizijski prijenos uživo na četvrtom programu Hrvatske radiotelevizije.

    Već deset godina okupljamo se ovdje kako bi zaboravljenu žrtvu romskog naroda komemorirali na dostojan način i kako bismo uz podršku naših institucija poslali poruku da smo iz prošlosti naučili i da smo se prema prošlosti odredili, a što pokazuje i uređenje romskog groblja, dugo godina zapuštenog, te izgradnja Romskog memorijalnog centra i Zida boli. Na ovom mjestu nalazi se 21 masovna grobnica, a prema svim dostupnim podacima, radi se o najvećem stratištu romskog naroda u Europi, rekao je u svom obraćanju prisutnima Veljko Kajtazi, saborski zastupnik i predsjednik Organizacijskog odbora Samudaripena 2022. godine.

    Romskim memorijalnim centrom upravlja udruga Savez Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” koja je i organizator komemoracije te koja je pokrenula niz projekata za unaprjeđenje položaja romske nacionalne manjine u Hrvatskoj među kojima su i oni vezani uz kulturu sjećanja: održavanje stručne tribine na temu ”Stradanje Roma u NDH – 19. svibnja 1942.”, uređenje mjesta stradanja Roma i Sinta u Mariji Gorici, održavanje komemorativnog skupa u Hrastini, selu pored Marije Gorice, sudjelovanje u komemoracijama u Gornjoj Trebinji i Jadovnu, početak obnove, održavanja i posjećivanja svih mjesta stradanja civila za vrijeme Drugog svjetskog rata, održavanje Ljetne škole suočavanja s prošlošću za mlade Rome i ne-Rome, a u sklopu kojeg se autoru_ici najboljeg eseja dodjeljuje nagrada, i drugi projekti.

    U okviru svečanog programa pročitan je ulomak upravo iz eseja Davida Oršuša, a kojemu je dodijeljena ovogodišnja Nagrada za najbolji esej napisan u dijelu edukativnog programa u sklopu spomenute Ljetne škole:

    Čak ni pisana svjedočanstva nam ne mogu u potpunosti opisati nečovječnost prema Romima u vrijeme Drugog svjetskog rata i NDH.  Proživljavali su najgore fizičke boli i patnju u svojim zadnjim trenucima, samo zato jer su bili drugačiji. Narod s vlastitim umijećima i zanatima, autentičnom kulturom i tradicijom satkanom romskim duhom trebao je biti istrijebljen.

    Pitam se, koliko je danas ohrabrujuće i pozitivno biti drugačiji, biti autentičan? Je li danas prihvatljivo biti Rom? Kada bi danas otišli u romske zajednice, u romska naselja, kada bi naše bake i majke, okružene mnogobrojnom razigranom i veselom djecom koja trčkaraju kroz mahalu, pitali o povijesnim činjenicama, vjerojatno ne bi znale odgovoriti. Nastao bi muk. Nije niti važno, one osjećaju patnju naših predaka. U njihovim pogledima prepoznala bi se istovremeno ljubav i radost za bližnje, ali i briga i strah. One i danas žive u strahu jer su svjesne kako za nas Rome i danas vrijedi riječ ‘drugačiji’, u romskoj povijesti označena kao nešto pogrešno, loše i manje vrijedno… Strah od mržnje i odbacivanja naša djeca osjećaju i danas. Mračna i tragična povijest u nama ‘živi’

    Svi mi ovdje prisutni, Romkinje, Romi i svi građani naše zemlje kao i institucije državne vlasti, dužni smo njegovati kulturu sjećanja te mijenjati sadašnjost i stvarati mirnu i sigurnu budućnost.

    Svaki otpor mojih predaka, dostojanstvo i hrabrost u stradanjima, u meni su pobudili ponos – biti svoj, biti Rom! Biti dio naroda koji se prepoznaje po velikim žrtvama i patnjama za slobodu, a što čini bit romske duhovnosti i morala.

    Ovdje smo da se sjetimo patnji i da se zalažemo za mir u zajedništvu raznolikosti čovječanstva.

    Upravo je u takvom duhu i sa tom porukom započeo i zadnji dio komemorativnog skupa, polaganje vijenaca i odavanje počasti romskim žrtvama minutom šutnje kod spomenika na romskom groblju.

    Na ovogodišnjoj komemoraciji sudjelovali su brojni ugledni gosti: izaslanici predsjednika Republike Hrvatske, Vlade RH i Hrvatskog sabora, izaslanici ministara i glavni tajnici u Vladi RH, predstavnici i predstavnice vladinih institucija, ureda i agencija, članovi parlamenta iz Srbije i Sjeverne Makedonije, predstavnici lokalne i područne samouprave – župani, gradonačelnici i načelnici općina, predstavnici antifašističkih boraca i antifašista, predstavnici romskih udruga i romski aktivisti iz Španjolske, Francuske, Italije, Srbije, Njemačke, Slovenije, Austrije i Sjeverne Makedonije, članovi SRRH ”KALI SARA” i predsjednici i predstavnici Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Međimurske županije, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske, Istarske i Zagrebačke županije, predstavnici Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Hrvatskoj, veleposlanici i predstavnici diplomatskog zbora Kraljevine Norveške, Belgije, Austrije, Savezne Republike Njemačke, Kazahstana, Japana, Ruske Federacije, Rumunjske, Češke, Sirijske Arapske Republike, Francuske, Azerbajdžana, Mađarske i Indije te predstavnik vlade pokrajine Katalonije u Hrvatskoj, predstavnici manjinskih udruga s područja cijele Republike Hrvatske, akademske zajednice, udruga civilnog društva, braniteljskih udruga i medija.

    Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

    Komentiraj

    Unesite svoj komentar
    Unesite svoje ime