Romski memorijalni centar u Uštici – Na mjestu straha i stradanja posađen je cvijet sjećanja, ljubavi i praštanja

0
34
FOTO: SRRH "KALI SARA"

Romski memorijalni centar Uštica otvoren je 2. kolovoza na Samudaripen 2020. godine. Taj je trenutak sjećanja na stradale Rome, u sklopu svečane komemoracije,  bio prepun emocija, a mnogi okupljeni Romi i Romkinje nisu mogli zaustaviti suze prisjećajući se svojih predaka koji su ubijeni u nekom od nacističkih logora za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Među 16 173  u Uštici ubijenih Roma i Romkinja, a koji su upisani u Pojedinačni popis žrtava koji vodi JUSP Jasenovac, znatan je broj onih za koje nedostaju potpuni podaci te im je vrlo često nepoznata godina rođenja, ali su jasno upisani godina i mjesto smrti. Pored velikog broja mladih ljudi među ubijenima ima i djece stare jedva nekoliko mjeseci ili godina, rođene primjerice 1941. ili 1942. godine, a ubijene već te iste godine. Može li i smije li čovječanstvo zatvarati oči pred ovakvim strahotama zapravo je retoričko pitanje. Odgovor se jasno suprotstavlja povijesnoj činjenici da se zločin iz različitih perspektiva pokušavao opravdati te da se zločin nad Romima dugo vremena negirao i umanjivao, što potvrđuje i sama društveno-povijesna sintagma kojom se opisuje kao “zaboravljeni holokaust”.

Upravo je zato uvećan i značaj Memorijalnog centra u Uštici za sve Rome diljem svijeta. Duboka emotivna povezanost sa strahotama koje su pretrpjeli logoraši dodatno je naglašena autentičnošću lokacije i memorijalnom ulogom muzeja, a intenzivirana je  Zidom boli na kojem su već uklesana neka od imena onih koji su ovdje proveli posljednje dane i minute svoga života, a koji će obuhvatiti sve žrtve imenom i prezimenom. Imena djevojaka nježnijih od zraka, imena sinova, braće i očeva uklesana su na mramornom zidu uspomena, kao i sjećanja sačuvana u Antologiji pjesama o Jasenovcu romskog književnika Alije Krasnićija: Jasenovac. Od sedam stotina hiljada ljubavi i zadnjih viđenja večernjih. Svako slovo ima svoju bol, svoju opomenu od krvi tople, svoju jasnu zvijezdu povjesnicu.

Empatiju svakog posjetitelja Romskog memorijalnog centra zasigurno će potaknuti i osobna svjedočanstva Roma i ne-Roma iz Jasenovca, izjave svjedoka i osobne priče, a koje uz ostalu arhivsku građu u sklopu znanstveno-istraživačke uloge Memorijalnog centra prikupljaju kustosice Sunčica Habus i Dunja Jakopović. Dio prikupljene građe obuhvaćen je izložbom In Memoriam… Osobna svjedočanstva Roma i ne-Roma postavljenom u Romskom edukacijsko-kulturnom centru u Zagrebu i  otvorenom za posjetitelje 28. srpnja 2022. godine. U tom je kontekstu intenzivirana suradnja, primjerice sa Spomen područjem Jasenovac, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Hrvatskim državnim arhivom, Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.

Osobna i obiteljska sjećanja tek moraju postati dijelom kolektivnog sjećanja Roma kao nacionalne skupine kako bi oni sami mogli predstaviti povijesne procese kroz koje su prolazili kao narod, a Romski memorijalni centar Uštica svakako doprinosi razvoju tih individulanih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću i saznavanju istine o precima i voljenima. Time se omogućava i prepoznavanje te zaustavljanjanje svakog sadašnjeg i budućeg procesa kršenja ljudskih prava u samom začetku, kao i stvaranje i održavanje svima nam potrebnog mira.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime