U prostorima i u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA”, a u suradnji s Vijećem romske nacionalne manjine Grada Zagreba, 7. ožujka 2022. godine održana je tribina na temu Položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu.
Život u siromaštvu za Romkinje je svakodnevica. One su podložne dvostrukoj diskriminaciji, kao žene i kao pripadnice romske nacionalne manjine, a ako imaju još neki stupanj invaliditeta onda postoji veliki rizik za trostruku diskriminaciju. Bazni podaci objavljeni u knjizi Uključivanje Roma u hrvatsko društvo – Žene, djeca i mladi autorica Ksenije Klasnić, Suzane Kunac i Petre Rodik pokazuju da ih je 17 posto nepismeno, svega 20 posto od ukupnog broja završava srednju školu, 50 posto ih je rodilo prvo dijete u maloljetničkoj dobi, od čega 17 posto u dobi mlađoj od 16 godina, te su one u Hrvatskoj, u odnosu na 9 europskih država u kojima je provedeno istraživanje, naslabije zastupljene na tržištu rada.
Navedene podatke potvrđuje i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja, između ostalog, u Izvješću navodi: Romska populacija je u svim aspektima u višestruko nepovoljnom položaju u odnosu na većinsko stanovništvo, dok su Romkinje u dodatno nepovoljnom položaju u usporedbi s Romima. I dalje je široko prisutna praksa sklapanja ranih i maloljetnih brakova, što ima ozbiljne posljedice na opći status Romkinja i njihove društvene perspektive. Romkinje koje se udaju i zasnuju obitelj u vrlo mladoj dobi, istovremeno živeći u krajnje depriviranim materijalnim i stambenim uvjetima, u dodatno su nepovoljnom položaju i imaju veći rizik od isključivanja i marginalizacije. Takav položaj u velikom je nesuglasju s njihovim temeljnim pravima i potrebama, te je potrebno raditi na njegovoj promjeni primjenjujući rodno osjetljive mjere. Same činjenice dakle pokazuju da je tema tribine Položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu aktualna i potrebna u javnom diskursu.
Na tribini koju je moderirao Senad Bajrić, član Organizacijskog odbora Kongresa mladih Roma SRRH ”KALI SARA”, sudjelovali su Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA”, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Rada Borić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Anesa Šabani, vanjska članica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i članica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, te Ardijan Gaši, član Organizacijskog odbora Kongresa mladih Roma SRRH ”KALI SARA” i član Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Tribinu je otvorio Veljko Kajtazi, zastupnik u Hrvatskom saboru koji snažno podržava temu javne politike u rodnoj ravnopravnosti. Velika je podrška u provedbi projekta “Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!” kojemu je osnovni cilj uključivanje mladih Romkinja u sve društvene, ekonomske i političke tokove, te povećanje njihovog broja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, smanjenje broja maloljetničkih trudnoća te sprječavanje sklapanja preuranjenih brakova. Aktivno je sudjelovao u radu s Vijećima romske nacionalne manjine i romskim udrugama s područja cijele Hrvatske koje se u prvoj fazi navedenog projekta nastojalo osnažiti kroz teme rodne ravnopravnosti, zakonodavnog zagovaranja za rodnu ravnopravnost te za uključivanje u proces kreiranja zakona i javnih politika. U svom obraćanju prisutnima istaknuo je kako vjeruje da će razgovori u okviru tribine dati neke od odgovora na položaj Romkinja kroz analizu postojećih i planiranje budućih politika.
Isto tako, ovo je poticaj mladim Romima i Romkinjama da se više aktiviraju u zajednici, da budu aktivniji po pitanju društvenog i političkog angažmana u svojoj okolini, da pomognu tamo gdje mogu pomoći i na kraju krajeva da budu ponosni što su Romi, rekao je Kajtazi. Važnost tribine vidi upravo u fokusu na Romkinje koje su i kao žene i kao pripadnice romske nacionalne manjine izložene dvostrukoj diskriminaciji. Pored toga, aktivistički dio romske zajednice dominantno je muški te samim time problemi žena ne dolaze dovoljno do izražaja, smatra on i zaključuje: glas Romkinja do sada nismo mogli dovoljno čuti. Kajtazi se osvrnuo i na značaj baznih podataka koje je nakon temeljitog istraživanja 2020. godine objavio Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH u knjizi Uključivanje Roma u hrvatsko društvo – žene, djeca i mladi, a u čije prikupljanje je bila uključena romska zajednica i Savez Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA”. U svom radu itekako koristim spomenute podatke i lobiram da ti problemi budu registrirani i adresirani u svim važnim strateškima dokumentima, ali i aktivnostima Vlade RH kao institucije koja bi primjerom morala pokazati svim nižim razinama da su ti problemi bitni te da je njihovom rješavanju potrebno pristupiti što prije, istaknuo je na kraju izlaganja.
Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA”, opisala je položaj Romkinja i napore koji se ulažu u rješavanje problema, ali i ostvarene rezultate. Osim što je navela nekoliko konkretnih primjera diskriminacije Romkinja iz najbliže prošlosti, istaknula je i koliko je ponosna na mlade žene koje se ipak sve više uključuju u sustav obrazovanja i u aktivistički rad nakon završene osnovne škole: Jako sam ponosna na mlade žene koje se uključuju i u rad Saveza ”KALI SARA” i koje su puno aktivnije od mladih Roma, primjerice u organizaciji i održavanju Kongresa mladih Roma. Svjesne su da prvo moramo educirati roditelje. Svjesne su, isto tako, problema koje romska djeca imaju u školi zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. Svjesne su i danas prisutne segregacije djece u pojedinim osnovnim školama, kao i nemogućnosti da romska djeca odrade praksu kao obavezni dio nastave, rekla je Krčmar. Pa ipak, promjene se događaju, konstatirala je, a svoje mjesto i ulogu predsjednice ovako snažne organizacije kao što je SRRH ”KALI SARA” u nekoliko mandata te povjerenje i poštovanje suradnika, koji su većinom muškarci, istaknula je kao samo jedan od primjera prisutnih promjena. Zahvalila je za suradnju zastupniku Kajtaziju, svim Vijećima romske nacionalne manjine i članovima Saveza Roma ”KALI SARA.”
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, vrlo pedantno i dosljedno prati što se događa s Romkinjama po pitanju rodne ravnopravnosti. U Izvješću je navela upravo podatak iz Istraživanja 564 koji pokazuje da 50 posto Romkinja u Hrvatskoj rodi prije navršene 18 godine života te dodatno pojasnila: Problem maloljetničkih trudnoća i niske razine zaštite reproduktivnog zdravlja široko je prisutan i predstavlja uzrok brojnih daljnjih prepreka s kojima se Romkinje susreću na putu ka postizanju ravnopravnog statusa u romskim zajednicama i hrvatskom društvu. Pored toga, prisutna je generalno nedovoljna svijest o zaštiti reproduktivnog zdravlja žena, odgovornom seksualnom ponašanju i osobnoj higijeni. Rani brakovi i maloljetničke trudnoće, koji su još uvijek dio romske tradicije, imaju niz negativnih implikacija na perspektive Romkinja za emancipaciju i uključivanje u hrvatsko društvo. Osim što su povezane s rizikom od seksualnog nasilja i iskorištavanja, mladim ženama predstavljaju izravnu prepreku za pristup obrazovanju (primarno srednjoškolskom) te, posljedično, području zapošljavanja i rada. Naglašena patrijarhalnost u romskim zajednicama, koja podrazumijeva da je primarna uloga žene u obitelji i zajednici uloga majke i kućanice, otežava im završavanje potrebnog stupnja obrazovanja koji bi im osigurao konkurentnost na tržištu rada. Romkinje su na taj način u velikom broju slučajeva osuđene na siromaštvo i besperspektivnost, te na ekonomsku ovisnost o muškarcima u obitelji. Navedeni problemi su prepoznati u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma, te je potrebno na odgovarajući način raditi na njihovom suzbijanju. U Preporuci Vijeća Europske unije (2013/C 378/01) o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama, navodi se da je potrebno suzbijati sve oblike diskriminacije, kao i niz štetnih praksi koje predstavljaju prepreku za integraciju Roma, uključujući brakove maloljetnika.
Europski parlament u Rezoluciji o zaustavljanju prakse dječjih brakova (2017/2663(RSP))566 naglašava da je dječji brak kršenje prava djeteta i oblik nasilja nad ženama i djevojčicama, dok u Rezoluciji ‘Ususret vanjskoj strategiji EU-a protiv ranih i prisilnih brakova – sljedeći koraci’ (2017/2275(INI))567 poziva na apsolutnu zabranu dječjih, ranih i prisilnih brakova u svim partnerskim zemljama. U UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. (2015.) u okviru cilja 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke, podcilj 5.3 glasi: Ukloniti sve štetne prakse, poput dječjih, ranih i prisilnih brakova i ženskog genitalnog sakaćenja. Ujedinjeni narodi isto nalažu kroz brojne rezolucije na ovu temu. U Rezoluciji 1468(2005)569 i Preporuci 1723(2005)570 Vijeća Europe o prisilnim brakovima i dječjim brakovima, navodi se niz mjera koje je potrebno provoditi u cilju sprječavanja maloljetnih brakova, uključujući i informiranje učenika u osnovnoj i srednjoj školi o njihovim pravima, a pogotovo o pravu na samostalno odlučivanje o ulasku u brak, pravu na slobodan izbor bračnog partnera i pravu na neulazak u brak prije 18 godina starosti.
U izlaganju je istaknula kako se u posljednjih desetak godina vidi napredak u uključivanju djece u osnovnoškolsko obrazovanje, ali je i nadalje primjetno zaostajanje u predškolskom i srednjoškolskom obrazovnom sustavu. U tom smislu kao pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u preporukama Vladi i svim resornim tijelima nastoji naglasiti potrebu za prevencijom u sustavu reproduktivnog zdravlja, za povećanjem broja Romkinja uključenih u obrazovni sustav, u sustav rada i zapošljavanja, za smanjenjem broja maloljetničkih brakova i svim ostalim mjerama koje trebaju uključiti u svoje programe.
Rada Borić, koja je tribini prisustvovala i kao izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, istaknula je kako će Grad Zagreb znatno pojačati brigu oko zaštite ljudskih i manjinskih prava te kako nema mjesta za diskriminatorno ponašanje u bilo kojem segmentu društva, primjerice obrazovnom, stambenom ili zapošljavanju. Grad Zagreb je spreman na zajedničke projekte, rekla je te nastavila: Mlade Romkinje i Romi ne smiju biti objekti projekata već subjekti, a mi moramo biti samo suradnici i pomoć. Navela je edukaciju kao ključni faktor za promjene te je u tom smislu Grad Zagreb donio i odluku o dodjeli stipendija za pripadnike romske zajednice. Spomenula je i bell hooks, feministicu i autoricu nekoliko desetina knjiga o feminizmu, rasizmu, kulturi, politici, rodnim ulogama i patrijarhatu, ljubavi i kapitalizmu, koja je podsjećala kako nije dovoljno govoriti o rasizmu i patrijarhatu, već je potrebna edukacija za sve, za bijelu rasu čija nadmoć je također vrsta patrijarhata, a edukacija samo kroz građanski odgoj neće biti dovoljna, rekla je.
Anesa Šabani u svom je izlaganju govorila o radionicama u okviru projekta ”Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!”, a u kojima sudjeluje s kolegicom Leom Oršuš i voditeljicom projekta Suzanom Kunac. Istaknula je važnost rada na terenu i istovremeno težinu emocija koje takav rad donosi. Upoznala nas je s uznemirujućim statističkim podacima koji govore o zabrinjavajuće niskom stupnju pismenosti i obrazovanja Romkinja, a time i zapošljavanja te je naglasila kako je osnaživanje žena putem školovanja, a kasnije i ekonomske nezavisnosti jedini izlaz za poboljšanje položaja Romkinja u suvremenom društvu.
Osobnom pričom, Ardijan Gaši istaknuo je važnost uloge žene u romskoj obitelji. Romkinje po njemu predstavljaju snažniji spol, drže sva četiri ugla kuće i za njih radni dan nikad ne završava.
U razgovor nakon izlaganja sudionika tribine, pitanjima i komentarima uključili su se gosti i gošće iz publike. Svoje zadovoljstvo zbog održavanja ove tribine koja se fokusira na položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu izrazio je u ime suorganizatora predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba Raman Fazlievski. Potrebno je neprekidno naglašavati kako je obrazovanje jedini način za poboljšanje njihovog položaja koji je nažalost još uvijek primarno obilježen siromaštvom i besperspektivnosti, rekao je Fazlievski.
Tribini je prisustvovala i Nura Ismailovski, potpredsjednica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba i vanjska članica Odbora za nacionalne manjine Hrvatskog sabora. U razgovoru je istaknula kako je važno progovoriti o položaju Romkinja s obzirom da je on još uvijek vrlo loš. Činjenica je da su Romkinje, a kojima i sama pripada, dvostruko diskriminirane u svim poljima života, kako unutar vlastite zajednice tako i u društvu u cjelini. Jedini je način raditi na obrazovanju jer samo obrazovana i ekonomski neovisna žena – Romkinja može biti emancipirana, rekla je Ismailovski.
Ova tribina organizirana je povodom obilježavanja Međunarodnog dan žena, koje je Savez Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” u suradnji s Vijećem romske nacionalne manjine Grada Zagreba započeo 4. ožujka 2022. otvaranjem izložbe Emocije autorice Talite Jašarevski, čime je po prvi puta postavljena samostalna izložba romske autorice iz Hrvatske u Hrvatskoj. Ujedno, ova mlada umjetnica i aktivistica autorica je ilustracija u priručniku Za moje zdravo odrastanje, koji je jedna od autorica i voditeljica projekta ”Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!” Suzana Kunac promovirala nakon završene tribine Položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
