Arhiv bijega – O izbjeglištvu i sjećanju

0
10
Foto: pixabay.com

I ove se godine, na današnji dan, 18. prosinca, obilježava Međunarodni dan migranata. Gotovo trideset i četiri milijuna stanovnika Europske unije (što čini 8 posto) rođeno je izvan nje. Kako navodi Pučka pravobraniteljica u svom Izvješću za 2020. godinu glavni izazovi za uspješnu integraciju i uključivanje osoba kojima je u Hrvatskoj priznato pravo na međunarodnu zaštitu i dalje su nepoznavanje jezika, poteškoće u priznavanju kvalifikacija i provjeri vještina i u pronalaženju posla, dodatno otežani epidemijom.

Problem je, nastavlja, i nedovoljno uključiv obrazovni sustav, negativan prikaz migranata u medijima, loše ili netočne informacije lokalnog stanovništva o sustavu međunarodne zaštite te nedostatak politike socijalnog stanovanja, upisa u sustav zdravstvenog osiguranja te naplaćivanja ili uskraćivanja prava na zdravstvene usluge. Migranti i građani EU migrantskog podrijetla imaju vrlo važnu ulogu u europskom društvu, kojeg grade i kroz sektor gospodarstva, a mnogi od njih su radnici koji su podnosili i još uvijek podnose najteži teret pandemije.

Projekt Arhiv bijega (Archiv der Flucht) stvoren je kao digitalno mjesto sjećanja na priče o bijegu i preseljenju u Njemačku u 20. i 21. stoljeću. I Istočna i Zapadna Njemačka (i njihov odnos) od početka su bile pod utjecajem iskustva ljudi koji su sve ostavili iza sebe i tamo našli utočište te na taj način kreirali važan dio njemačke povijesti. Riječ je o projektu Kuće kultura svijeta (Haus der Kulturen der Welt, HKW) u Berlinu koji je pokrenula Carolin Emcke te ga kurirala zajedno s Manuelom Bojadžijev.

Kako navode na stranici projekta njihove priče pokazuju da bijeg i migracija u Njemačku nisu ni iznimka ni anomalija izazvana krizom, već povijesna normalnost. Jedni su tako bježali od rata i razaranja, drugi od političkog progona ili neke vrste isključenosti i diskriminacije. Arhiv prikuplja sjećanja različitih generacija izbjeglica – od onih koji su pobjegli iz Šleske 1945. godine do onih novijih poput bjega iz Libije 2016. godine. Kroz njihove priče provlače se teme raseljavanja, izbjeglištva, izrabljivanja ali i nade i vjere u bolju budućnost.

Za potrebe projekta razgovarano je s ljudima iz svih krajeva svijeta koji u video zapisima govore na devet različitih jezika, i uključuje raznolike društvene i kulturne pozadine sudionika, od vjerskih do seksualnih. Tako se njih četrdeset i jedno od u dobi od devetnaest do osamdeset i sedam godina prisjeća svog izbjegličkog puta i života u novoj zemlji – Njemačkoj. Više o projektu kao i video zapisi sudionika projekta dostupni su ovdje.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime