Knjiga “Romanipe – iz sjene na svjetlo” predstavljena zagrebačkoj publici

0
52
Foto: Phralipen

U godini čitanja 2021. koju su proglasili Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija, Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” objavio je dva nova književna djela, autobiografiju Snovi jednog Roma Veljka Kajtazija i zbirku narativno-novinarskih priča Romanipe – iz sjene na svjetlo. Promocija potonje održala se u sklopu Dana romske kulture povodom Svjetskog dana romskog jezika u srijedu 3. studenog 2021. godine u prostoru Saveza, a program su vodile koautorice i urednice Maja Grubišić i Selma Pezerović.

Budući da su zahvaljujući SRRH “KALI SARA” ovakve marginalno objavljivane priče objedinjene u knjizi Romanipe zaista ugledale svjetlo, književna večer započela je aplauzom za predsjednicu SRRH “KALI SARA” Suzanu Krčar, a onda je uslijedio i pljesak za pripovjedača Veljka Kajtazija koji je također doprinio realizaciji ovog izdanja. Prije čitanja odlomka iz predgovora, ujedno i recenzije dr. sc. Ljatifa Demira, Grubišić i Pezerović, inicijatorice ideje za nastajanje ove zbirke, kratko su ispričale kako su se u svojem novinarskom radu u redakciji portala i časopisa Phralipen susretale sa živim pričama ljudi koje su na njih ostavile dubok dojam pa su u konačnici neke od njih svoje mjesto pronašle i u ovoj knjizi.

Jedan dio pripovjedača i pripovjedačica imao je priliku prisustvovati književnoj večeri, primjerice Orhan Galjuš koji je porijeklom s Kosova, a danas živi u Nizozemskoj. S obzirom na to da on voli reći da pripada cijelom svijetu, a domovina mu je romski jezik, njegova priča tematizira putovanja pa je publici ispričao kako je za njega svijet zapravo malen te mu Sunce nije daleko. Podijelio je i svoju viziju Roma kao pobjednika života jer doprinose miru razumijevajući ostale narode i koegzistirajući s njima neovisno o tome znaju li romski jezik. Jedna od pripovijesti usko vezanih upravo uz jezik je priča saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. Govoreći o pisanju prvog Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika, a čime je znatno doprinio suvremenoj borbi za romski identitet, uveo je publiku u važan segment svoga života o kojem mogu pročitati u knjizi. Jezik kao temeljni motiv provlači se i u priči Mirdite Saliu koja se, nažalost, nije mogla pridružiti književnoj večeri, ali je snimila kratak video u kojem se zahvalila svima koji su sudjelovali u projektu te je unaprijed čestitala Svjetski dan romskog jezika. Priča ove novinarke i prevoditeljice koja živi i radi u Makedoniji bazira se na sjećanjima na rad sa Šaipom Jusufom, prevoditeljem i autorom prve romske gramatike koji je sudjelovao u jugoslavenskom i međunarodnom romskom pokretu te je bio jedan od organizatora i sudionika prvog Svjetskog kongresa Roma. Njegovu važnost prepoznao je i SRRH “KALI SARA” koji svake godine povodom Svjetskog dana romskog jezika dodjeljuje nagradu za životno djelo koja nosi njegovo ime. Aktivan član Saveza je i Elvis Kralj, još jedan pripovjedač koji je svojim dolaskom upriličio književnu večer. On je inače pomagač u nastavi za romsku djecu i prevoditelj bajki i priča na bajaški jezik, a prezentirajući publici svoju priču koja je zapravo intimna ispovijest o potrazi djeteta za identitetom, otkrio je da se iza njegovih postupaka uvijek krila želja da ga ostala djeca prihvate.

Grubišić i Pezerović prenijele su zatim pozdrave dvije naratorice koje im se nisu uspjele pridružiti, Hedine Tahirović Sijerčić, prevoditeljice, novinarke i autorice prvog Romsko-bosanskog rječnika, te Nataše Tasić Knežević, operne dive, sopranistice i solistice Opere Srpskog narodnog kazališta. Tako su došle i do Vedrane Šajn, inicijatorice i voditeljice jedinog internetskog radija posvećenog nacionalnim manjinama, a o kojem Vedrana govori u svojoj priči. U kratkom obraćanju publici ova mlada žena skromno je kazala kako je tek na početku svojeg profesionalnog djelovanja, a kao najveću podršku istaknula je svoju majku. Predstavljena je potom i priča Edisa Galushija, lingvista i autora dviju monodrama na romskom jeziku koje su i kazališno uprizorene, a kojom smo se ponovo vratili romskom jeziku kao temeljnom motivu s obzirom na to da je Edis cijelu svoju karijeru posvetio upravo materinjem jeziku. Budući da on nije bio u mogućnosti doći na promociju, publici se obratio pjesnik i prozaist Alija Krasnići u čijoj pripovijesti otkrivamo o njegovom književnom stvaralaštvu. Razgovor s njime uveo nas je u svijet sakriven unutar zidova romske mahale koja je po njemu odigrala golemu ulogu u očuvanju sveukupnog romskog identiteta i duha, tradicije i jezika, jednom riječju – romanipea. I posljednja predstavljena priča, ali nikako i najmanje važna, došla je iz Njemačke, a njezin pripovjedač, profesionalni glumac Neđo Osman, obratio se publici u kratkom videu. Sjećanja iz djetinjstva o kojima je progovorio u knjizi nagnala su ga da kasnije u životu preispituje etikete koje je dobivao kao dijete pa s željom da promijeni tu negativnu percepciju o Romima ovako je kazao prilikom jednog intervjua: Uvijek sam imao svoju strategiju pa sam u raznim okruženjima i situacijama stalno govorio da sam Rom i onda kada me nitko nije ni pitao. Stalno sam govorio o Romima i kada to nikoga nije zanimalo, govorio sam kako drugi ne bi govorili.

Osim pripovjedačima i pripovjedačicama, tijekom književne večeri voditeljice su se zahvalile i ostalima koji su spremno uložili svu svoju energiju i ljubav u nastajanje ove knjige, primjerice već spomenutom Ljatifu Demiru, autoru predgovora, recenzije i prijevoda na romski jezik, Vedrani Szekely Kiseljak, autorici prijevoda na engleski, te profesoru engleskog jezika Conradu Kellettu i Ivani Vukelić na lekturi i korekturi. Razgovor između tvoraca ove knjige završio je zahvalom publici na dolasku i pozdravom Opre Roma (Naprijed Romi), a koji u sebi sadržava priču o prvom Svjetskom kongresu Roma 1971. godine u Londonu kojim se krenula graditi nova povijest romskog naroda. Ostatak večeri protekao je u ugodnom druženju uz potpisivanje besplatnih primjeraka knjiga koje su podijeljene svima u publici, a oba izdanja Saveza Roma “KALI SARA”, Romanipe – iz sjene na svjetlo i Snovi jednog Roma, bit će predstavljeni te dostupni i na ovogodišnjem Interliberu koji se održava od 9. do 14. listopada 2021. godine na Zagrebačkom velesajmu.

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime