Brundibár i posjet RMC-u – Kultura sjećanja kroz edukaciju djece i mladih

0
34
Foto: Phralipen

Brojni osnovnoškolci, ali i odrasli prisustvovali su početkom listopada izvedbi opere za djecu Brundibár. Četiri izvedbe odigrane su na zelenoj livadi pored Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac u organizaciji Festivala suvremenog židovskog filma Zagreb  – Festival tolerancije i Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Opera Brundibár koju je režirao Krešimir Dolenčić prvi je puta pred hrvatskom publikom izvedena prije tri godine na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Dolenčiću se na projektu priključio i redatelj Hrvoje Korbar, a iza novog uprizorenja Brundibára stoje još i producentica Nataša Popović, Ana Tonković Dolenčić i Marija Tonković koje su napisale hrvatsku verziju libreta. Operu su, u znak sjećanja na žrtve jasenovačkog logora, izvela djeca iz zbora Zvjezdice  s voditeljicom Dijanom Roguljin Deltin, Božidar Peričić uprizorio je lik Brundibára, a izvedbu je režirao Zoran Pribičević.

Ovu dječju operu, čije ime dolazi iz češkog kolokvijalizma za bumbara, skladao je Hans Krasa, skladatelj židovsko-češkog porijekla, a autor libreta je češki knjiženik i publicist Adolf Hoffmeister. U originalu su je izvodila djeca iz Terezina (Theresienstadta), koncentracijskog logora u okupiranoj Čehoslovačkoj.

Priča opere je jednostavna. Brat i sestra, Anuška i Jožica, odlaze u grad zaraditi novac kako bi kupili mlijeko za svoju bolesnu majku. Progoni ih nasilni orguljaš  Brundibár. Uz pomoć ptice, mačke, psa i seoske djece pobjeđuju zlog Brundibára i pjevaju na gradskom trgu, konačno zaradeći dovoljno novca da kupe mlijeko za svoju majku.

Zanimljiva je činjenica kako je koncentracijski logor u Terezinu služio i kao kulisa za snimanje nacističkih propagandnih filmova. Izvedba Brundibára snimljena je za nacistički propagandni film Terezin: Dokumentarni film iz židovskog naselja (Theresienstadt – eine Dokumentarfilm aus den jüdische Siedlungsgebiet), židovskog redatelja Kurta Gerrona koji je živio u Njemačkoj,  a svi sudionici filma, uključujući i redatelja Gerrona, odmah nakon snimanja poslani su kamionima u Auschwitz. Predstava je  izvedena i za pregled Terezina od strane Međunarodnog Crvenog križa u rujnu 1944. godine, kao posljednja od pedeset i pet izvedaba.

Izvedba ove opere u Jasenovcu, s Bogdanovićevim cvijetom u daljini postavljenim u spomen na sve žrtve stradale u ustaškom logoru Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata, posebno je sjećanje na djecu koja su iskusila stravične zločine. Ustaše, u provođenju rasnih zakona Nezavisne Države Hrvatske, nisu štedjeli djecu, pa je tako i veliki broj djece mučen i ubijen u logoru.

Nakon predstave, nekoliko je osnovnoškolskih grupa zajedno s profesorima posjetilo i Romski memorijalni centar Uštica koji je nositelj preporuke Ministarstva znanosti i obrazovanja. Selo Uštica, poznato je kao stratište Roma u Drugom svjetskom ratu jer se tamo, u sklopu jasenovačkog logora, nalazio poseban logor za Rome. Učenici su razgledali Romski memorijalni centar, Zid boli i romsko groblje. Kustosice Memorijalnog centra, Sunčica Drempetić i Dunja Jakopović, kroz stručno vodstvo i edukativne radionice, učenicima su nastojale približiti romsku kulturu te ih poučiti o genocidu nad Romima, zanemarenoj temi u hrvatskoj javnosti i hrvatskom obrazovnom sustavu. Edukacija i komemoracija važne su kako bi djeca i mladi stekli znanja i iskustva na temu zločina, ali i iskustvo kulture sjećanja, što uvelike pridonosi razvoju društvene svijesti i tolerancije te promicanju demokratskih vrijednosti.

Učenici su bili oduševljeni predstavom, a naučili su mnogo i o kulturi i povijesti Roma, te  uzrocima i strašnim posljedicama stradanja Roma i ostalih naroda u jasenovačkom logoru u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime