Povjesničar Hrvoje Klasić, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz redateljsku palicu Miljenka Bukovčana, autor je dugo očekivanog dokumentarnog serijala Nezavisna Država Hrvatska. To je Klasićev drugi dokumentaristički projekt. Autor je serijala Hrvatsko proljeće iz 2006. godine koji u devet epizoda prikazuje događaje s prijelaza šezdesetih na sedamdesete godine 20. stoljeća. Iako je snimanje završeno još 2018. godine, prva epizoda serije prikazana je 20. rujna 2021. kao adut ovogodišnje jesenske sheme HRT-a.
Bivši austrougarski pukovnik Slavko Kvaternik na Veliki četvrtak 10. travnja 1941. godine u prostorijama Radio Zagreba u Vlaškoj ulici oko 16 sati proglasio je Nezavisnu Državu Hrvatsku. Sustav terora vrlo brzo je uspostavljen osnivanjem logora u kojima se provodio genocid nad Srbima, Romima, Židovima i političkim protivnicima te je legaliziran kroz rasne zakone.
Osamdeset godina nakon uspostave kolektivna trauma proizašla iz četverogodišnjeg postojanja NDH i dalje ovu temu čini aktualnom i važnom. Negiranje zločinačkog karaktera i počinjenih zločina ustaškog režima, isticanje ustaških simbola, korištenje i isticanje sintagmi poput pozdrava ”Za dom spremni” skoro su legitimni u hrvatskom društvu. Gotovo svakodnevno u medijima, a pogotovo na internet portalima i društvenim mrežama, na ulicama i u javnom prostoru diljem Hrvatske nailazimo na komentare ili simbole koji ponižavaju Rome, Srbe, Židove i druge ili potiču na mržnju prema njima.
Simbol zločina NDH logor u Jasenovu tipičan je primjer manipulacije historiografskim činjenicama. Iako je u jeruzalemskom Jad Vašemu upisan među dvadeset i dva najveća stratišta genocidnog ubijanja u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata, i dalje postoje tvrdnje kako se radilo o radnom logoru koji je logorom smrti postao tek 1945. godine i kao takav trajao do 1951.
Na genocid nad Romima, ”zaboravljeni holokaust”, i dalje se nedovoljno podsjeća. Tek u prosincu 2014. godine proglašen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen, o čemu se javnost tek u rijetkim trenucima izvještava, educira i senzibilizira, a nastavni programi gotovo da ga i ne spominju. Relativizacija, minimalizacija i negacija znanstvenih činjenica u velikoj mjeri proizlazi iz manjka edukacije. Porazna je činjenica da se u školama o razdoblju NDH uči iz lekcije svedene na nekoliko stranica u udžbeniku. Tako nešto manje od trećine učenika smatra NDH fašističkom tvorevinom, a njih više od polovice je neodlučno što pokazuju rezultati istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj provedenog u ožujku ove godine na uzorku od 1122 učenika.
Razvoj tolerantnijeg društva usko je povezan sa suočavanjem s vlastitom prošlošću i kulturom povijesnog sjećanja. No radi se o procesu koji mora biti integriran u cjelokupno društvo od školstva do ustava. Televizija u tome ima značajnu ulogu jer se radi o snažnom mediju koji na zanimljiv i edukativan način lekcije iz povijesti može približiti široj javnosti, a znamo da nijedan medij ne doseže do tolikog broja ljudi kao ovaj. Putem edukativnog televizijskog programa omogućen je rijedak pristup povijesnim mjestima, dokumentima i artefaktima, a snimljeni intervjui, bilo akademske analize ili osobnih svjedočanstava, pridonose kvaliteti sadržaja. Kvalitetan televizijski povijesni sadržaj, poput kvalitetnog sadržaja knjižnične građe u knjižnicama, uvelike ovisi o predanosti, resursima i vještini onih koji ga stvaraju pa gledano po prvoj epizodi iz dokumentarnog serijala NDH povjesničar Hrvoje Klasić, redatelj i koscenarist Miljenko Bukovčan i montažerka Iva Blaškovič u tome su uspjeli.
U 12 snimljenih epizoda, od kojih je prva prikazana prošli tjedan, obrađuju se različite teme, primjerice razlozi nastanka ustaškog pokreta, predratni razvoj ustaštva, vojno-političke okolnosti koje su dovele do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske, najvažnijim događajima i osobama koje su obilježile njezino postojanje i život u toj ratnoj tvorevini, teroru prema Srbima, Židovima i Romima, odnosu ustaškog pokreta prema saveznicima u Berlinu i Rimu, položaju Katoličke Crkve, svakodnevnom životu stanovnika NDH, utjecaju političkih i ratnih zbivanja na gospodarstvo i kulturu te vojno-političkim okolnostima koje su utjecale na njezin nestanak.
Klasić objašnjava da su prve dvije epizode uvodne, a ostale tematski priređene, a potvrdio je i nazive epizoda serijala NDH koje otvaraju emitiranje, prva Dva atentata, slijedi Nova Europa i 10. travanj, a vezane su uz doba prije i uoči proglašenja NDH. Nakon toga, planirano je prikazivanje epizoda Ustaška država, Vanjska politika, Hrvatska do Drinei Vojnica. Zatim će slijediti Prirad i uljudba te Crkva, a zatim i, prema ocjeni mnogih, najzahtijevnije epizode Nepoželjni, Teror i završni Epilog.
U seriji govori tridesetak povjesničara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke, Velike Britanije i Italije, a s iskustvima života u NDH gledatelje će upoznati i svjedoci iz toga vremena. Serija se snimala na brojnim lokacijama, od Vatikana i Sachsenhausena, do Bleiburga i Jasenovca, Janke Puszte (Jankovca), ali i u Firenzi gdje je još i danas vila koju je, kako ističe Klasić, Ante Pavelić dobio kao Mussolinijev ”čovjek za specijalne zadatke”, a za usluge u budućem pripajanju dijelova hrvatskog Jadrana.
Iznimnu vrijednost serije čini arhivski filmski materijal i izvorne fotografije iz vremena NDH koje hrvatska javnost u najvećoj mjeri do sada nije vidjela. Do većine materijala koji je snimljen za vrijeme NDH moglo se doći isključivo u Beogradu jer je pohranjen u Jugoslavenskoj kinoteci. Naime, po uzoru na Treći Reich, NDH je osnovala svoje filmsko poduzeće Hrvatski slikopis koje je na dnevnoj bazi proizvodilo Hrvatsku u riječi i slici.
Već je prva epizoda dokumentarne serije NDH imala visoku gledanost od 16,42 posto što je značajna brojka za dokumentarne ili dokumentarno-igrane serijale koji se prikazuju na javnoj radioteleviziji o čemu je javna televizija izvjestila HINU. Pavelić je puno važniji od Krleže ili Gundulića za hrvatsku povijest. Tko to ne razumije, ne razumije hrvatsku povijest, tko se toga ne stidi moralni je idiot. To je veoma jednostavno, rekao je jednom prilikom politički analitičar Žarko Puhovski. Iako je povijesna tema osnutka i nasljeđa NDH i dan danas kontroverzna, prožeta revizionizmom, relativiziranjem i negiranjem, postoji nada da će Klasićeva opsežna dokumentarna serija doprijeti do gledatelja i rasvijetliti neke povijesne istine te poslužiti za obrazovno i kvalitetno informiranje javnosti.
Kako je serija ovih dana po medijima bila izložena kao ”bunkerirana”, mnogi ljubitelji povijesnih televizijskih sadržaja zasigurno su se sjetili emisije Treća povijest povjesničara Tvrtka Jakovine i urednice projekta i emisije Lade Džidić, jedne od gledanijih na Trećem program HTV-a, a čije je emitiranje završilo u lipnju 2016. godine kad je jednostavno ukinuta s programa.
