What if a Journey… – Nedovršeno putovanje na Autostrada bijenalu

0
6
Foto: autostradabiennale.org

Autostrada bijenale u svom trećem izdanju pod nazivom What If a Journey… (Što ako putovanje…) koje je započelo 1. srpnja, a završava 11. rujna, putuje je kroz Prištinu, Prizren i Peć na Kosovu te predstavlja brojne umjetničke radove, instalacije i umjetnike. Bijenale je osnovano 2014. godine, s prvim izdanjem 2017. godine, i djeluje kao jedina ustanova suvremene umjetnosti u Prizrenu, kao fizička izložba koja se održava u javnom prostoru svake dvije godine te kao obrazovni centar u bivšem kampu KFOR-a, gdje je proces pripreme izložbe otvoren za javnost, čineći stvaranje umjetničkih djela oblikom učenja i kritičkog mišljenja. Ovogodišnje izdanje kurirali su kustosi iz Berlina Övül Durmusoglu i Joanna Warsza. What if a Journey… je tako izložba o nedovršenom. To može biti put, mapa, kuća, cvijetno polje, priča, veza, ili država. To je, prema navodima kustosa, izložba o nedovršenosti kao pozivu na reakciju, odnos, i rast.

Uvijek smo to zamišljali kao povezujuću točku, rutu na karti Zapadnog Balkana. Pandemija je zahtijevala da preispitamo model bijenala, pa smo kao rezultat toga entuzijastično proširili svoje aktivnosti u dva druga grada. Na taj način nastavljamo djelovanje svojih ideja – lokalnih, ali vrlo povezanih, navode osnivači i direktori bijenala.

Tako javni program Bijenala nastoji stvarati prostore za učenje mlađim generacijama slijedeći načelo inkluzivnosti, čineći program otvorenim za različite zajednice. Zajedno sa pozvanim umjetnicima i umjetnicama potiču kritičku raspravu o umjetničkim, društvenim i političkim problemima u društvu.

U sklopu prizrenskog programa svoj rad predstavila je Małgorzata Mirga-Tas, romska umjetnica iz Poljske, koja je zajedno sa Edisem Galushijem u njegovom rodnom gradu te drugim članovima romske zajednice pokrila zgradu Anadolu Sveučilišta nizom portreta izvanrednih Romkinja, domaćih i međunarodnih. U radu pod nazivom Herstories predstavljene su tako Shpresa Agushi, zagovornica ženskih prava s Kosova, Nicoleta Bitu, aktivistica iz Rumunjske, Zinet Galushi, domaćica i majka Edisa Galushija s Kosova, Delaine Le bas, umjetnica iz Engleske, Esma Redžepova, pjevačica i humanitarka iz Makedonije kao i anonimna žena koja predstavlja sve Romkinje.

Tkanine korištene u umjetničkoj instalaciji uzete su izravno iz ormara prikazanih žena, a sastoje se od dijelova suknji, šalova ili košulja ušivenih na zavjese, posteljinu ili krpe. Na taj način upotrijebljeni materijali oživili su povijest predstavljenih žena, njihove živote i zajednicu.

Na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu s romskim zajednicama u romskim naseljima, primijetila sam da se Romkinje postupno emancipiraju iz patrijarhalnih struktura. Sve je više Romkinja aktivnih, teže promjenama, bore se za obrazovanje svoje djece, žele da se njihov glas čuje u obično vrlo tradicionalnom romskom okruženju, dodala je Mirga-Tas.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime