Romi na Bolsonarovoj meti

0
79
Foto: pixabay.com

Policijski službenici u Brazilu tjednima teroriziraju, hvataju i ubijaju Rome, no to (šokantno) još nije dospjelo na naslovnice medija. Tko je brazilska romska zajednica i što se doista događa?, stoji u nedavnoj Twitter objavi novinarke i osnivačice Romani Herstory Émilie Herbert-Pontonnier.

Pretraživanjem ove priče doznajemo da je sredinom srpnja došlo do tučnjave između dva policajca i romske obitelji u brazilskoj općini Vitòria da Conquista. U sukobu su ubijene četiri osobe, dva policajca i dvoje Roma. Brazilske romske organizacije nedavno su osudile val nasilnih napada na Rome koji je uslijedio nakon tog događaja. Više od 20 ljudi ustrijeljeno je u drugoj polovici srpnja, a šestero Roma (u dobi od 13 do 28 godina) umrlo je od posljedica ranjavanja. Paljeni su automobili i kuće romskih obitelji, zbog čega su mnogi morali bježati, u strahu za svoju sigurnost i sigurnost svoje djece.

Mnoge se romske obitelji trenutno boje izaći na otvoreno, otići u dućan po namirnice. Štoviše, preživjeloj rodbini žrtava navodno je zabranjeno pobrinuti se za njihove mrtve i pokopati ih prema tradiciji. U manifestu poslanom vlastima u Brazilu, uključujući predsjednika Jaira Bolsonara, Međunarodna romska unija (IRU) i Unión Romaní u Španjolskoj (URS) pozivaju na jamčenje sigurnosti brazilskog romskog naroda, jer bi Romi mogli biti meta daljnjih napada rasističkih skupina. IRU i URS također zahtijevaju hitnu intervenciju Ujedinjenih naroda i kažnjavanje odgovornih.

Povijesni kontekst

U Twitter threadu Émilie Herbert-Pontonnier, spomenutom na početku teksta, objašnjeno je da se prvi veliki val doseljavanja Roma u Južnu Ameriku dogodio krajem 19. i početkom 20. stoljeća, iako su neki Romi na područje Južne Amerike prvi put došli još kao robovi i zatvorenici, koje su Španjolci i Portugalci otpremili u svoje kolonije u 16. stoljeću. Kad su stigli u Južnu Ameriku, Romi i Romkinje su često bili progonjeni od strane lokalnih vlasti, njihov je jezik bio zabranjivan, bili su protjerivani iz grada u grad.

Krajem 16. stoljeća španjolske su vlasti donijele dekret kojim se zabranjuje ulazak Roma u njihove američke kolonije i naređuje da se protjeraju Romi u Novom svijetu. Neki su Romi, koji su preživjeli progone, formirali rochelas, male zajednice koje su postojale na rubovima kolonijalnog zakonodavstva, gdje su živjeli zajedno s odbjeglim afričkim robovima, autohtonim narodima i drugim bjeguncima i dezerterima.

Unatoč uzastopnim imigracijskim zakonima čiji je cilj ograničiti ulazak Roma (jer se često vjerovalo da su kriminalci i lopovi), migracijski valovi iz Europe u Ameriku nastavili su se tijekom 20. stoljeća pa sve do danas. Pisali smo nedavno na Phralipenu o migracijama Roma iz Europe u Južnu Ameriku, a potom u SAD, preko Rio Grandea. Procjenjuje se da danas u Brazilu živi oko 800 tisuća Roma, 300 tisuća u Argentini, oko 20 tisuća u Čileu, itd. Naravno, ukupne bi brojke zapravo mogle biti veće jer mnogi Romi skrivaju svoje podrijetlo kako bi izbjegli (dodatnu) marginalizaciju. U Brazilu danas koegzistira nekoliko zajednica: Romi iz bivše Jugoslavije i drugih istočnoeuropskih zemalja, zatim Romi podrijetlom iz Španjolske i Portugala te Sinti. Većina južnoameričkih knjiga povijesti isključila je njihovu prisutnost i postojanje.

Márcia Yáskara Guelpa, predsjednica Centro de Estudos e Resgate da Cultura Cigana (Centar za proučavanje i spašavanje ciganske kulture) navodi da brazilski Romi nemaju pristup obveznim dokumentima o građanskoj identifikaciji, javnom zdravstvu, javnom obrazovanju.

Pandemija učinila stvari još gorima

Kao i u mnogim drugim zemljama diljem svijeta, pandemija je otvorila vrata dodatnoj diskriminaciji Roma i Romkinja. Nove okolnosti tako su poslužile kao opravdanje za progone Roma u Brazilu. Odmah na početku pandemije, u ožujku prošle godine, općine Cachoeira do Sul, Imbituva i Dois Vizinhos protjerale su skupine putujućih Roma s teritorija na kojem su živjeli. U travnju su u gradu Guarapuava također pokušali protjerati još jednu skupinu Roma. Kao što su za vrijeme pandemije učinile općine u Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, dužnosnici ovih brazilskih općina pravdali su svoje postupke okrivljujući i netočno prikazujući Rome kao ključne aktere prijenosa koronavirusa.

Jačanjem desnice u Brazilu crnci i crnkinje i Romi i Romkinje, osobito oni koji žive u izrazito siromašnim područjima, postali su glavna meta Bolsonarove politike, a broj nasilnih smrti koje je policija izazvala u tim zajednicama zabrinjavajuće se povećao od 2019. godine. Povijest Roma u Brazilu već je obilježena nasiljem, siromaštvom i diskriminacijom. Brazilske vlasti koje posljednjih tjedana amenuju policijsko ubijanje Roma i potiču linč-politiku, jasno (po)kazuju da za budućnost ne spremaju ništa drugačije od onoga što je obilježilo prošlost.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime