Policijski službenici u Brazilu tjednima teroriziraju, hvataju i ubijaju Rome, no to (šokantno) još nije dospjelo na naslovnice medija. Tko je brazilska romska zajednica i što se doista događa?, stoji u nedavnoj Twitter objavi novinarke i osnivačice Romani Herstory Émilie Herbert-Pontonnier.
Pretraživanjem ove priče doznajemo da je sredinom srpnja došlo do tučnjave između dva policajca i romske obitelji u brazilskoj općini Vitòria da Conquista. U sukobu su ubijene četiri osobe, dva policajca i dvoje Roma. Brazilske romske organizacije nedavno su osudile val nasilnih napada na Rome koji je uslijedio nakon tog događaja. Više od 20 ljudi ustrijeljeno je u drugoj polovici srpnja, a šestero Roma (u dobi od 13 do 28 godina) umrlo je od posljedica ranjavanja. Paljeni su automobili i kuće romskih obitelji, zbog čega su mnogi morali bježati, u strahu za svoju sigurnost i sigurnost svoje djece.
Mnoge se romske obitelji trenutno boje izaći na otvoreno, otići u dućan po namirnice. Štoviše, preživjeloj rodbini žrtava navodno je zabranjeno pobrinuti se za njihove mrtve i pokopati ih prema tradiciji. U manifestu poslanom vlastima u Brazilu, uključujući predsjednika Jaira Bolsonara, Međunarodna romska unija (IRU) i Unión Romaní u Španjolskoj (URS) pozivaju na jamčenje sigurnosti brazilskog romskog naroda, jer bi Romi mogli biti meta daljnjih napada rasističkih skupina. IRU i URS također zahtijevaju hitnu intervenciju Ujedinjenih naroda i kažnjavanje odgovornih.
Povijesni kontekst
U Twitter threadu Émilie Herbert-Pontonnier, spomenutom na početku teksta, objašnjeno je da se prvi veliki val doseljavanja Roma u Južnu Ameriku dogodio krajem 19. i početkom 20. stoljeća, iako su neki Romi na područje Južne Amerike prvi put došli još kao robovi i zatvorenici, koje su Španjolci i Portugalci otpremili u svoje kolonije u 16. stoljeću. Kad su stigli u Južnu Ameriku, Romi i Romkinje su često bili progonjeni od strane lokalnih vlasti, njihov je jezik bio zabranjivan, bili su protjerivani iz grada u grad.
Krajem 16. stoljeća španjolske su vlasti donijele dekret kojim se zabranjuje ulazak Roma u njihove američke kolonije i naređuje da se protjeraju Romi u Novom svijetu. Neki su Romi, koji su preživjeli progone, formirali rochelas, male zajednice koje su postojale na rubovima kolonijalnog zakonodavstva, gdje su živjeli zajedno s odbjeglim afričkim robovima, autohtonim narodima i drugim bjeguncima i dezerterima.
Unatoč uzastopnim imigracijskim zakonima čiji je cilj ograničiti ulazak Roma (jer se često vjerovalo da su kriminalci i lopovi), migracijski valovi iz Europe u Ameriku nastavili su se tijekom 20. stoljeća pa sve do danas. Pisali smo nedavno na Phralipenu o migracijama Roma iz Europe u Južnu Ameriku, a potom u SAD, preko Rio Grandea. Procjenjuje se da danas u Brazilu živi oko 800 tisuća Roma, 300 tisuća u Argentini, oko 20 tisuća u Čileu, itd. Naravno, ukupne bi brojke zapravo mogle biti veće jer mnogi Romi skrivaju svoje podrijetlo kako bi izbjegli (dodatnu) marginalizaciju. U Brazilu danas koegzistira nekoliko zajednica: Romi iz bivše Jugoslavije i drugih istočnoeuropskih zemalja, zatim Romi podrijetlom iz Španjolske i Portugala te Sinti. Većina južnoameričkih knjiga povijesti isključila je njihovu prisutnost i postojanje.
Márcia Yáskara Guelpa, predsjednica Centro de Estudos e Resgate da Cultura Cigana (Centar za proučavanje i spašavanje ciganske kulture) navodi da brazilski Romi nemaju pristup obveznim dokumentima o građanskoj identifikaciji, javnom zdravstvu, javnom obrazovanju.
Pandemija učinila stvari još gorima
Kao i u mnogim drugim zemljama diljem svijeta, pandemija je otvorila vrata dodatnoj diskriminaciji Roma i Romkinja. Nove okolnosti tako su poslužile kao opravdanje za progone Roma u Brazilu. Odmah na početku pandemije, u ožujku prošle godine, općine Cachoeira do Sul, Imbituva i Dois Vizinhos protjerale su skupine putujućih Roma s teritorija na kojem su živjeli. U travnju su u gradu Guarapuava također pokušali protjerati još jednu skupinu Roma. Kao što su za vrijeme pandemije učinile općine u Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, dužnosnici ovih brazilskih općina pravdali su svoje postupke okrivljujući i netočno prikazujući Rome kao ključne aktere prijenosa koronavirusa.
Jačanjem desnice u Brazilu crnci i crnkinje i Romi i Romkinje, osobito oni koji žive u izrazito siromašnim područjima, postali su glavna meta Bolsonarove politike, a broj nasilnih smrti koje je policija izazvala u tim zajednicama zabrinjavajuće se povećao od 2019. godine. Povijest Roma u Brazilu već je obilježena nasiljem, siromaštvom i diskriminacijom. Brazilske vlasti koje posljednjih tjedana amenuju policijsko ubijanje Roma i potiču linč-politiku, jasno (po)kazuju da za budućnost ne spremaju ništa drugačije od onoga što je obilježilo prošlost.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
