Vijeće Europe: Nacionalne manjine u Hrvatskoj i dalje diskriminirane, osobito Romi i Srbi

Foto: rm.coe.int

Vijeće Europe u svom izvješću objavljenom u četvrtak, 10. lipnja 2021. godine, upozorilo je da u Hrvatskoj i dalje postoji diskriminacija nacionalnih manjina, posebice kad je riječ o Romima i Srbima.

Savjetodavni odbor Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina u svojem petom mišljenju o Hrvatskoj navodi da je hrvatski zakonodavni okvir za nacionalne manjine općenito u skladu s odredbama Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Nadalje se navodi kako je doneseno sveobuhvatno zakonodavstvo o suzbijaju diskriminacije te su na nacionalnoj i područnoj razini uspostavljene strukture za promicanje jednakog postupanja i rješavanje pojedinačnih slučajeva diskriminacije, ali da i dalje postoji diskriminacija prema pripadnicima određenih skupina, posebno prema romskoj i srpskoj nacionalnoj manjini, uključujući i povratnike.

Autori izvješća ističu da je u sklopu svoje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, hrvatska Vlada nastavila provoditi politike i programe za poboljšanje društvene uključenosti Roma u svim područjima života te je provela Studiju baznih podataka o uključivanju Roma u hrvatsko društvo. Uz to, donijela je Operativne programe za nacionalne manjine za razdoblje 2017.-2020, i to opći program za zaštitu i promicanje prava svih nacionalnih manjina, kao i posebne programe za sedam nacionalnih manjina.

Pripadnici nacionalnih manjina jednoglasno su pozdravili donošenje tih programa jer oni doprinose ostvarivanju prava nacionalnih manjina i povećavaju njihovu kulturnu autonomiju. Međutim, nekima od planiranih djelovanja na temelju Operativnih programa za nacionalne manjine nedostaju jasni pokazatelji, rokovi ili namjenska sredstva. Nadalje, do sada je proveden samo mali broj aktivnosti predviđenih tim programima. Što se tiče romske nacionalne manjine, neovisnim istraživanjima treba otkrivati nova područja, temeljem predviđene Nacionalne strategije za uključivanje Roma nakon 2020, kao što su rodne nejednakosti i utjecaj brakova u ranoj dobi na prestanak školovanja i neprisutnosti na nastavi, osobito kod prelaska iz osnovnog u srednje obrazovanje.

Ono što je također istaknuto jest da su u izvještajnom razdoblju, u porastu govor mržnje, kao i slučajevi govora mržnje u medijima i u političkom diskursu. Porast radikalnog nacionalizma imao je sveukupni negativan utjecaj na ostvarivanje manjinskih prava, osobito u teško pogođenim postkonfliktnim područjima. U javnoj raspravi o nacionalnim manjinama prevladavaju protumanjinska retorika i predrasude, a time su najviše pogođeni pripadnici srpske i romske nacionalne manjine. Povijesni revizionizam pogađa srpsku, romsku i židovsku nacionalnu manjinu.

O temi poboljšanja životnih uvjeta Vijeće Europe navodi da usprkos dobrodošlim ulaganjima države u isto, brojne romske obitelji još uvijek žive u nezakonitim naseljima te da se očekuje analiza učinka pandemije Covid-19 na nacionalne manjine, osobito na Rome što bi dovelo do poduzimanja svih potrebnih mjera kako bi se zajamčio pristup manjina zdravstvenoj skrbi i osnovnim higijenskim uvjetima, kao što su čista voda, električna struja i kanalizacija.

U konačnici, Savjetodavni odbor potiče vlasti na daljnje smanjivanje odsustva s nastave i ranog prestanka školovanja među romskom djecom te provođenje dubinske studije o uzrocima tih pitanja, na uključivanje pripadnika romske nacionalne manjine i romskih posrednika, kao i nadležnih vlasti na državnoj i općinskoj razini radi prilagodbe obrazovnih politika i mjera. Nadalje, Odbor poziva vlasti na promicanje i provedbu mjera za borbu protiv i sankcioniranje svakog oblika diskriminacije, uključujući intersekcijsku diskriminaciju uz obraćanje osobite pozornosti na skupine izložene riziku, kao što su, već spomenute, romska i srpska nacionalna manjina i povratnici, ali i pronalaženje odgovarajućih i održivih rješenja za legalizaciju neformalnih naselja.

Kada je riječ o aktualnom nadolazećem popisu stanovništva izvješće navodi da se sustav zastupanja nacionalnih manjina oslanja na rezultate popisa stanovništva. Postojeći pragovi za pristup nekim manjinskim pravima previsoki su i na štetu brojčano manjih nacionalnih manjina, zaključuju.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime