Održana prva radionica zakonodavnog zagovaranja za predstavnike i predstavnice romskih udruga

0
45
Foto: SRRH "KALI SARA"

Ovaj tjedan, 21. i 22. svibnja održana je prva radionica na temu zakonodavnog zagovaranja za predstavnike i predstavnice romskih udruga s ciljem povećanje broja Romkinja u srednjoškolskom obrazovanju u sklopu projekta “Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!” koji se financira sredstvima Fonda za aktivno građanstvo. Radionica se održala u Opatiji te je bila posvećena razvoju romskih udruga u kontekstu civilnog društva u Hrvatskoj, radu i podršci Ureda za udruge, te ključnim odrednicama novog Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje 2021. do 2027. godine koji se upravo nalazi u javnoj raspravi.

Na radionici su govorili Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, Helena Beus, ravnateljica Ureda za udruge, Aleksa Đokić, voditelj Službe za prava nacionalnih manjina, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Marina Škrabalo, upraviteljica zaklade Solidarna i Suzana Kunac, voditeljica projekta “Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!”. Radionicu je medijski popratio HRT i Kanal RI.

Saborski zastupnik, gospodin Veljko Kajtazi, u uvodnom je govoru naznačio važnost legislativnog zagovaranja s posebnim fokusom na rodnu ravnopravnost i položaj Romkinja kroz analizu postojećih i planiranja budućih politika. Istaknuo je da su Romkinje i kao žene i kao Romkinje, u najboljem slučaju, izložene dvostrukoj diskriminaciji u društvu“ te da „ rezultati istraživanja koji se odnose na položaj Romkinja u hrvatskom društvu, objavljeni u knjizi „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca“ potvrđuju da se radi o složenom položaju koji podrazumijeva isključenost i iznimno loš položaj Roma općenito, koji kod žena samo još naglašeniji, zaključivši da je u javnom i aktivističkom djelovanju unutar romske zajednice još uvijek premalo ženskih glasova te da je vrijeme da se to promijeni. Predsjednica Saveza,  Suzana Krčmar također se obratila okupljenima i u inspirativnom govoru još jednom potvrdila iznimnu relevantnost trogodišnjeg projekta “Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!” za Savez i cjelokupnu romsku zajednicu, a posebice za mlade Romkinje pred kojima je budućnost.

Foto: SRRH “KALI SARA”

Ravnateljica Ureda za udruge, Helena Beus,  govorila je o stvaranju poticajnog okuženja za razvoj civilnog društva u kontekstu iskustava Ureda, odnosno važnosti da se osigura poticajan pravni, institucionalni i financijski okvir za djelovanje udruga koje su nezaoblizani partneri države u pripremi i provedbi javnih politika. U tom smislu, organizacije civilnog društva koje vode predstavnici i predstavnice nacionalnih manjina, među kojima su i romske udruge, posebno su važni akteri čije je kapacitete potrebno osnažiti kako mogli opremljenije istupati i djelovati u polju javnog i zakonodavnog zagovaranja. Voditelj Službe za prava nacionalnih manjina, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Aleksa Đokić, prvi je dan dao uvod u projeciju filma “Svoje”, dok se na sesiji drugog dana osvrnuo na javne politike uključivanja Roma u RH od 2003. godine do danas, smjestivši podatke u međunarodne okvire, prijedloge i preporuke, Europske unije za nacionalne strategije integracije Roma. U osvrtu na prijedlog Preporuka Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma, naznačio je mjere kojima se razvija i promiče sveobuhvatan sustav podrške žrtvama, u skladu s Direktivom 2012/29/EU, i pruža ciljana pomoć Romima koji su žrtve zločina iz mržnje i diskriminacije; koje pomažu u borbi protiv višestruke i strukturne diskriminacije prema Romima, osobito ženama i djeci u romskoj zajednici, Romima koji su pripadnici skupine LGBTI+, Romima s invaliditetom, starijem romskom stanovništvu, Romima koji su bez državljanstva ili onima koji se kreću u EU-Uu

Đokić navodi da je Nacionalni plan za uključivanje Roma, pored Operativnih programa nacionalnih manjina, ključni dokument za romsku zajednicu jer je njemu sadržano ono što se planira postići u sedmogodišnjem periodu, dočim novi Nacionalni plan sadrži 3 horizontalna cilja i to Borbu protiv antiromskog rasizma i diskriminacije; Smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti; Participaciju Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje u institucije te sektorske ciljeve u području obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja te desegregiranog stanovanja.

Upraviteljica zaklade Solidarna, Marina Škrabalo, u sklopu prve sesije govorila je o definiciji civilnog društva uz primjere iz domaćeg i EU konteksta, vrijednostima i načelima koje se unutar njega njeguju, vrstama građanskog udruživanja, ustavnim vrijednostima te institucionalnim okvirima djelovanja organizacija civilnog društva. Druga sesija bila je posvećena javnom zagovaranju i potencijalnim načinima artikulacije problema do promjene odozdo, nacionalnim zagovaračkim kanalima, kontekstu kreiranja javnih politika te vertikalnoj i horizontalnoj dimenziji policy procesa. Ukazala je na nekoliko pozitivnih primjera akcija koje su u Hrvatskoj dovele do promjene, kao što je akcija Nisi sama, ideš s nama, u okviru koje se pokrenuo taksi prijevoz do bolnice za odlazak na kemoterapiju ženama oboljelim od raka.

Foto: SRRH “KALI SARA”

Nadalje, Suzana Kunac, voditeljica projekta “Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!”, govorila je o zakonima i politikama koje odnose na žene, međunarodnim pravnim dokumentima te javnim politikama koje promiču rodnu ravnopravnost s naglaskom na pripadnice romske nacionalne manjine.  Osvrnula se na motive koji su doveli do projekta, čiji fokus na Romkinje svoje temelje pronalazi upravo u zaključcima proizašlima iz istraživanja objedinjenima u knjizi “Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca”.  Kunac je ukazala na važnost da se u dokumentim kao što u Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji Romkinje izdvoje kao zasebna ciljna skupina te potrebu da se u sklopu preventivnih programa i zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja provode edukacije s cjelovitim pristupom problematici nasilja u obitelji, po vertikali odgojno-obrazovnog sustava, za sve njegove dionike. Također, istaknula je da su u ukupnom udjelu Roma koji nemaju završeno niti osnovno obrazovanje pretežno zastupljene Romkinje (62,5 posto), stoga smatra iznimno važnim krenuti s promjenom unutar zajednice, ali i izvan nje, adresirati problem te ga započeti rješavati na svim razinama.

Interaktivni dio radionice i rad u grupama definirao je probleme koji otežavaju, a često i onemogućavaju Romkinjama da se obrazuju i završavaju školu, te su se među ključnim zaprekama u svim grupama ponovili problemi poput: nedovoljne podrške roditelja, diskriminacije u obrazovnim ustanovama; patrijarhalni obrasci, briga za mlađu braću i sestre, siromaštvo koje često prati nasilje u obitelji te maloljetničke trudnoće i brakovi. Kao ključna rješenja dionici i dionice radionice naveli su edukaciju na svim razinama; roditelja, institucija, odgojno-obrazovnih zaposlenika, uvođenje seksualnog odgoja u školama te sistemsku razinu koja bi dovela do lakše i bolje zapošljivosti, rješavanja stambenog pitanja, smanjenja diskriminacije te izlazak iz siromaštva.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime