Prolazi voz za predrasude?

0
39
Foto: Facebook/Center for Civil Courage

Društvenim mrežama i medijima prošli se tjedan brzo proširio školski zadatak koji je, kako se navodilo, vjeroučiteljica Osnovne škole Milan Brozović iz Kastva podijelila svojim učenicima i učenicama. Zadatak je zaintrigirao i uznemirio mnoge zato što u njemu učenici s popisa moraju izabrati tri osobe pored kojih svakako žele i tri pored kojih svakako ne žele sjediti u vlaku.

Među opcijama se nude: homoseksualac, srpski vojnik iz Bosne, afrička žena koja prodaje proizvode od kože, mladi umjetnik koji boluje od AIDS-a, Rom koji je tek izišao iz zatvora, reper koji živi alternativnim načinom života, Indijka s jednogodišnjim djetetom, prostitutka iz Berlina, engleski nogometaš, turska glumica vrlo uspješna u Hollywoodu, hrvatski tajkun, Jehovin svjedok, kompjutorski haker, liječnik specijalist za pobačaje i stariji redovnik s Biblijom u rukama. Nakon što izabere “svoje” osobe s popisa, učenici moraju navesti razloge za i protiv odabira određene osobe kao suputnika ili suputnice.

S Phralipena smo kontaktirali OŠ Milan Brozović iz Kastva, iz koje nam je potvrđeno da je vjeroučiteljica zaista dala ovaj nastavni listić učenicima i učenicama osmog razreda na satu vjeronauka. Istaknuli su i kako vjeroučiteljica tvrdi da je nastavni listić koristila upravo kako bi učenike naučila da ne trebaju imati predrasude prema ljudima.

Apsolutno se kao škola zalažemo za mir i toleranciju i uvažavanje različitosti i upravo tome svakodnevno poučavamo naše učenike. Neizmjerno nam je žao ukoliko je došlo do iznošenja neprimjerenih poruka prema našim učenicima, stoji u očitovanju koje potpisuje ravnateljica škole Sandra Krpan.

Radi se o već poznatoj školskoj vježbi

Kako smo doznali iz škole (a o čemu je prije nekoliko dana pisao i portal Telegram), u ovom se slučaju radi o već poznatoj školskoj vježbi ‘Euro vlak – Euro-rail a la carte’ koja se prakticira u različitim zemljama, a kojom se bi se trebale preispitivati predrasude i stereotipizacija različitih društvenih skupina, primarno manjina.

U oglednom primjeru vježbe koji se nalazi na stranici PRACTICE projekta, također se kao nepoželjan putnik nudi srpski vojnik iz Bosne, poljska prostitutka iz Berlina, Rom nedavno izašao iz zatvora, reper koji živi alternativnim načinom života itd., a u vježbu koju je vjeroučiteljica podijelila učenicima u Kastvu dodano je nekoliko opcija koje se ne pojavljuju u izvornoj varijanti – hrvatski tajkun, Jehovin svjedok, stariji redovnik s Biblijom u rukama, liječnik specijaliziran za pobačaje.

Prilagođavanje vježbe hrvatskom kontekstu (ili pojedinim lokalnom kontekstu, od škole do škole) nije problematično, jer u sklopu provedbe kurikularne reforme učitelji imaju slobodu i kreativnost da rade upravo to.

U dobrom scenariju provedbe ove igre, nakon što učenici naprave svoj izbor željenih i neželjenih suputnika, trebaju navesti razloge koji su doveli do njihovih odluka. U grupnom razgovoru svi bi zatim trebali iznijeti svoje zaključke i zajednički raspravljati. Uz pomoć učitelja ili učiteljice, trebali bi prepoznati koje su osobe dominantnije zastupljene na popisu “željenih”, a koje na popisu “neželjenih”, i razmotriti zašto je tome tako, koji su istinski uzroci za to. Ako učitelji dobro izvedu vježbu, učenici bi sa sata trebali izaći promišljajući o svojim predrasudama i načinima na koje one utječu na njihove izbore, odluke i ponašanja.

Potaknuti upravo javnom raspravom o ovoj školskoj vježbi, GOOD inicijativa – Građanski odgoj i obrazovanje pozvala je nastavnike/ice, edukatore/ice i sve zainteresirane na edukaciju u kojoj će zajedno analizirati ovu vježbu kako bi ju mogli koristiti u nastavi bez straha – u svrhu promišljanja, a ne produbljivanja stereotipa. Edukacija se sastoji od upoznavanja s načelima poučavanja o predrasudama, praktičnim radom na primjeru vježbe ‘Euro vlak – Euro-rail a la carte’ i njenim inačicama, te savjetima za stvaranje sigurnog okruženja za rad, poticanja samorefleksije, i kritičkog mišljenja za vođenje ovakvih aktivnosti.

Bitno je educirati učenike, ali treba educirati i radnike u obrazovanju

Iako je, dakle, ova školska vježba napravljena s dobrom namjerom, teško je znati hoće li ju pojedini učitelj ili učiteljica dobro izvesti – u najgorem scenariju ovakva vježba može završiti i potvrđivanjem i produbljivanjem stereotipa među učenicima, ovisno o svjetonazoru učitelja. Još je mnogo predrasuda među obrazovnim radnicima i radnicama, ne valja se zavaravati da su oni na neki magičan način izolirani od predrasuda pune kaljuže društva. Uzet ćemo u kontekstu Phralipena za primjer samo predrasude prema Romima i Romkinjama.

Prema istraživanju koje je 2017. godine provela udruga Centar za mirovne studije u suradnji s agencijom Ipsos, utvrđeno je da četvrtina građana Hrvatske ima neki oblik negativnog stava prema Romima, odnosno doživljava ih kao prijetnju, ugrozu za sigurnost građana RH i njihovu imovinu (25,3 %), opasnost za RH jer se ne žele prilagoditi većinskoj hrvatskoj kulturi (24,7 %) ili opasnost za RH jer ne vode računa o interesima Hrvatske i njenih građana (39,5 %).

Nadalje, iako je vježba zaživjela u dijelovima europskog obrazovnog sustava, to je ne čini idealnom niti znači da je ne trebamo pomnije razmotriti i/ili kritizirati. Treba se zapitati je li ova vježba najbolje razrađena? Ne nudi se, primjerice, samo opcija “Rom” pa da se preispita predrasude prema Romima, ili “zatvorenik” pa da se preispita predrasude prema zatvorenicima, nego “Rom izišao iz zatvora” što je skovanica koja je sugestivna na drugačiji način, i teško je onda kasnije u raspravi razlučiti što je točno utjecalo na odabir učenika, i što nam uopće odabir opcije “Rom koji je izišao iz zatvora” govori o stereotipima prema Romima (ili zatvorenicima) generalno.

Vrlo je moguće da na kraju učenici kući odu samo s novom “Romi kriminalci” opcijom u glavi. S obzirom na to da je nerazmjeran broj (u odnosu na većinsku populaciju) Roma zastupljen u zatvorskom sustavu u većini europskih zemalja, neadekvatno “poigravanje” ovim stereotipom jako je opasno i moglo bi rezultirati još većim brojem Roma u zatvorima.

Prema istraživanju Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka i u njemu prikupljenih podataka za 3165 osoba u dobi iznad 14 godina, 15,3 posto Roma bilo je osuđeno za počinjenje prekršajnog djela, a za kazneno djelo osuđeno je bilo 6,9 posto Roma. Rome se puno češće prijavljuje za prekršajna i kaznena djela, često su prvi i glavni sumnjivci čak i onda kada je jasno da takva djela nisu počinili, a policija ih je sklona privoditi bez ikakvog “stajanja na loptu”. U zatvorima Romi često pate zbog nejednakog postupanja, a nerijetko i umiru zbog zlostavljanja od strane zatvorskih službenika koji su zaduženi za njihovu skrb. Više je nerazjašnjenih slučajeva smrti Roma u zatvorima diljem Europe posljednjih godina.

Zbog svega navedenog, školska vježba u kojoj je opcija “Rom koji je izišao iz zatvora” mora biti izložena kritici, i njenoj se provedbi mora pristupati s ogromnom odgovornošću. Ako se radi loše, netko od djece kojima u glavama ostane samo “Romi kriminalci” mogao bi sutra pozvati policiju čim vidi Roma koji noću hoda u blizini njegove zgrade, netko od te djece mogao bi sutra raditi na sudu i biti spreman bez puno razmatranja presuditi o zatvorskoj kazni kad pred njim ili njom stoji Rom.

Neće, naravno, jedan školski zadatak formirati kompletan stav i svjetonazor učenika, pogotovo ne na duge staze. Važno je sve drugo što društvo uči mlade ljude, ali po pitanju Roma i Romkinja, “teren” koji smo im pripremili skoro da i ne može biti gori.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime