Korupcija, autokracija i poricanje holokausta: Potrošnja EU fondova pod povećalom

0
193
Foto: pixabay.com

Pandemija koronavirusa izložila je na vidjelo nedostatke državnih kapaciteta diljem Europe, te još jednom dovela u pitanje ulogu, mogućnosti i odgovornosti Europske unije u borbi protiv iste. Rasprave koje su uslijedile tijekom definiranja odgovora Europske unije na pandemiju koronavirusa pretežito su se vodile oko financija te ponovo uzrokovale jaz između brojnih i različitih država članica.

Takozvana štedljiva četvorka – koja uključuje Dansku, Nizozemsku, Švedsku i Austriju – ali i druge zemlje članice poput Njemačke i Finske, od početka pregovora oko plana oporavka naglasak su stavljale na nejednakosti u financijskom okviru Europske unije, s određenim zemljama članicama koje značajno više doprinose budžetu Europske unije. U vrijeme sveopće krize, njihova se predanost članstvu i financijskom doprinosu nije umanjila, ali naglasak je sve više na konkretnim i korektivnim mehanizmima koji bi osigurali da se novac troši u skladu sa stvarnim potrebama i zakonom. Ukratko, štedljive članice svoj doprinos i potrošnju EU fondova žele čvrsto uvjetovati učinkovitom provedbom zajedničke politike Europske unije i očuvanjem vladavine zakona.

Potreba za čvrstim uvjetovanjem raspodjele EU fondova sve je jasnija zbog politike vladajućih euro-skeptičnih stranaka u Mađarskoj i Poljskoj. Mađarska Fidesz stranka pod vodstvom Viktora Orbana na vlasti je deset godina, tijekom kojih je značajno narušila slobodu tiska, govora i medijskog pluralizma, ali i nezavisnost sudstva. Sličan razvoj situacije po pitanju nezavisnosti sudstva zapažen je pod vlašću stranke Zakon i pravda u Poljskoj, koja je ponovo tema svjetskih medija zbog kontroverznog zakona o zabrani pobačaja. Osim ugrožene sudske nezavisnosti i suzbijanja slobode tiska i govora, Europska unija također je zabrinuta zbog mađarskih i poljskih zakona o migrantima i tražiteljima azila, te sve evidentnije korupcije i nepotizma, posebice pri dodjeli EU fondova. U skladu s tim, Europska komisija pokrenula je sudske postupke protiv Mađarske i Poljske zbog inkompatibilnosti njihovih zakona sa zakonima Europske unije.

Korupcija, prevare, rasipanje, te loše i netransparentno upravljanje EU fondovima gorući su problemi i u drugim zemljama članicama, a osim Mađarske, najgore kotiraju Bugarska, Hrvatska, Grčka, Rumunjska i Slovačka, koje su karakterizirane neuspjehom javnih institucija u suzbijanju duboko ukorijenjene korupcije. Već je prije dvije godine, zbog ovakve situacije, Europska komisija donijela prijedlog o obustavi EU fondova u zemljama koje pokazuju ozbiljne nedostatke vladavine zakona. Međutim, Njemačka, trenutno predsjedavajući Vijećem Europske unije, predložila je obustavu EU fondova samo uz konkretne dokaze o sistemskoj korupciji, poput sudskih presuda, pozivajući se na prekomjernu ulogu Europske komisije. EU Observer tu je preporuku Njemačkog predsjedništva osudio kao pogrešnu i preblagu, napominjući kako duboko ukorijenjena i sistemska korupcija upravo onemogućuje nezavisnost sudstva koja bi rezultirala takvim potrebnim presudama.

Preporuka Njemačkog predsjedništva nije finalna, te će se o njoj odlučiti kroz pregovore u kojima će Europski parlament imati presudnu ulogu, a pozicija Europskog parlamenta naginje više u smjeru čvršćih kontrola i jednostavnijih mehanizama suspenzije fondova. Prošli je mjesec Europski parlament naručio anketu europskih građana koju je provela Kantar agencija, a u kojoj je postavljena sljedeća tvrdnja: Europska unija trebala bi osigurati financijska sredstva zemljama članicama pod uvjetom da njihova vlada provodi vladavinu zakona i demokratska načela. 77 posto europskih građana slaže se s tom tvrdnjom, prenosi EU Observer. Rezultati ankete još jednom su pokazali razlike među zemljama članicama, jer štedljiva četvorka i Finska žele smanjiti potrošnju Europske unije, dok Cipar, Grčka, Španjolska, Malta, Portugal i Italija najviše podržavaju veći budžet. Europski parlament također smatra kako je potrebno proširiti uvjete za suspenziju EU fondova, te kako se suspenzija fondova mora olakšati i ne zahtijevati glasovanje kvalificiranom većinom država članica. Europski se parlament tako još jednom nameće kao snažni branitelj interesa europskih građana i demokracije unutar Europske unije.

Međutim, da su snažnije i transparentne kontrole Europskog budžeta potrebne i unutar samog Europskog parlamenta dokazuje nedavna istraga EU Observera koja dokazuje kako se novac iz fondova Europskog parlamenta trošio na promociju poricanja holokausta. Naime, europarlamentarci imaju pravo financirati političke i informativne aktivnosti budžetom Europskog parlamenta pod uvjetom da ne financiraju političke stranke na nacionalnoj razini te da jasno napomenu svoje sudjelovanje u financiranju takvih aktivnosti. Prema istrazi EU Observera, Udo Voigt, bivši njemački zastupnik u Europskom parlamentu iz redova nacionalističke stranke NPD, 2018. je godine platio otprilike 35 000 eura njemačkoj tvrtki W + B Medien Nordland Verlag pod upravom neonacista Thorstena Heisea za publikaciju šest biltena koji glorificiraju nacizam i poriču holokaust. Thorsten Heise poznati je neonacist čija kriminalna povijest uključuje pokušaj ubojstva, nasilne napade te brojne promocije nacističke ideologije kroz organizaciju neonacističkih koncerata i distribuciju muzike koja glorificira nacizam.

Nadalje, pisci navedenih biltena uključuju Karla Richtera – koji je za naslovnicu biltena odabrao fotografiju Ursule Haferbeck, 2016. godine osuđenu na dvije godine zatvora zbog poricanja holokausta – neonacistkinju Angeliku Willig, parlamentarnu asistenticu Voigta Kersten Radzimanowski i bivšeg predsjednika njemačke stranke NPD Uwea Meenena. Zajedničkim snagama, ovi su pisci biltena u istome hvalili Udoa Voigta kao branitelja europskog identiteta pod napadom liberalne elite,  podržavajući njegov indosament Ilhama Aliyeva, Viktora Orbana, Vladimira Putina i Bashara al-Assada, istovremeno osuđujući i napadajući Europsku uniju, globalizaciju, Izrael, liberalnu demokraciju, imigraciju i Georgea Sorosa. Mnogi od pisaca biltena Voigta su pratili na službenim putovanjima u Azerbajdžan, Libanon, Rumunjsku, Srbiju i Siriju u navodnoj funkciji novinara.

Udo Voigt također je napisao knjigu, za čiju je publikaciju plaćena radikalno-desna politička fondacija Europa Terra Nostra, također sredstvima Europske unije. U knjizi se navode razna putovanja Voigta, od kojih je jedan i put u Libanon i Siriju s delegacijom u kojoj se – uz talijanskog radikalnog nacionalista Roberta Fiorea, belgijskog nacionalista Hervea van Laethema i slovačkog neonacista Mariana Kotlebu – pronašao i Željko Glasnović. Knjiga navodi kako se delegacija sastala s muftijom Ahmadom Badreddinom Hassounom i visokim službenicima ministarstava u Damasku, nakon čega su odletjeli u Alep s ruskim YAK 40 avionom na ručak sa službenicima sirijskog režima. O posjeti Željka Glasnovića Libanonu i njegovoj podršci Hezbolaha prošle su godine pisali i brojni hrvatski mediji.

S obzirom na veliku većinu europskih građana koji žele veću i snažniju ulogu Europske unije u oporavku nakon krize uzrokovane koronavirusom, postaje sve jasnije kako Europska unija mora prvenstveno razviti čvršće mehanizme za borbu protiv europske oporbe liberalnoj demokraciji, kako unutar svojih institucija, tako i unutar svojih teritorijalnih granica. Hoće li to uspjeti, te na koji način, ostaje upitno i vrlo neizvjesno.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime