Povijesna presuda u Grčkoj: Odzvonilo je Zlatnoj zori

0
67
Foto: wikipedia.org

U srijedu, 7. listopada, okončao se dugogodišnji sudski proces koji je uključivao četiri zasebne optužnice s čak 68 optuženika, a čija je povijesna presuda potaknula lavinu od nekoliko tisuća ljudi na atenskim ulicama. Grčki je sud zatvorio slučaj koji je započeo 2015. godine, zaključivši kako je – sada već bivša – politička stranka Zlatna zora (Chrysi Avgi) kriminalna organizacija.

Zlatna zora svoje korijene vuče iz 1980. godine, kada je njezin osnivač Nikolaos Michaloliakos, objavio prvo izdanje istoimenog radikalno-desničarskog časopisa koji je zagovarao povratak desničarske vojne diktature u Grčkoj. Časopis se prestao izdavati 1984. godine, a godinu kasnije Michaloliakos osniva političku stranku Zlatna zora, koja je tinjala na političkim marginama do 2012. godine, kada je, na iznenađenje mnogih, na parlamentarnim izborima osvojila 6.9 posto glasova i time osigurala 18 zastupničkih mjesta u grčkom parlamentu. 2015. godine, Zlatna zora postala je treća grčka politička stranka po broju glasova.

Neočekivani uspjeh tako radikalne stranke mnogi pripisuju razarajućim posljedicama ekonomske krize koja je svoj vrhunac u Grčkoj dosegla 2012. godine s masovnim siromaštvom i stopom nezaposlenosti od 28 posto.

Zlatna zora probila se na političku scenu upravo kada je grčko stanovništvo bilo duboko pogođeno recesijom i mjerama štednje nametnutima od Europske unije, što je izazvalo duboke frustracije i nezadovoljstvo diljem zemlje, a Zlatna zora okoristila se takvom situacijom kako bi propagirala svoju nasilnu fašističku ideologiju. Pripadnici stranke redovito su dijelili hranu i potrepštine, te nudili besplatne zdravstvene konzultacije, što je, naravno, bilo ograničeno na isključivo grčke stanovnike, kojima su mlađi pripadnici stranke također nudili zaštitu od migranata kroz pratnju pri odlasku na bankomat ili sličnim aktivnostima.

Pod izgovorom zaštite grčkih građana, Zlatna zora godinama je vršila teror nad manjinama. Prepoznatljivi po crnoj odjeći i simbolu koji zastrašujuće sliči svastici, pripadnici i pristaše Zlatne zore godinama su proganjali i oružjem napadali imigrante, sindikaliste, antifašiste, ljevičare i LGBTQI+ zajednicu, a u više navrata ih se povezivalo i s pokušajima ubojstva, te su članovi Zlatne zore već 2013. godine optuženi za ubojstvo pakistanskog prodavača voća Ssazada Lukmana.

Unatoč mnogobrojnim optužbama za nasilne zločine i eksplicitnu neonacističku ideologiju, sveobuhvatna je optužnica protiv stranke podignuta tek nakon ubojstva grčkog repera Pavlosa Fyssasa, za koje je prošli tjedan pravomoćno osuđen Giorgos Roupakias.

Uz njega, petnaestorica pristaša stranke optuženi su za zavjeru pri istom ubojstvu, dok su osnivač i čelnik Zlatne zore, Nikos Michaloliakos, te šestorica njegovih suradnika, i bivših parlamentarnih zastupnika, osuđeni za vođenje kriminalne organizacije. Ostatak bivših parlamentarnih zastupnika optužen je za pridruživanje kriminalnoj organizaciji, te je još petoro članova stranke optuženo za pokušaj ubojstva egipatskih ribara iz 2012. godine, a četvoro za pokušaj ubojstva ljevičarskih aktivista iz iste godine.

Dugo iščekivani završetak sudskog procesa, koji su mnogi grčki i europski političari prozvali pobjedom pravde i demokracije, izazvao je brojne pozitivne reakcije. Zlatna zora već je od početka kriminalističke istrage počela značajno gubiti podršku, te na izborima prošle godine nije osvojila niti jedno zastupničko mjesto, a presude od prošlog tjedna zabile su posljednji čavao u lijes Zlatne zore kao političkog aktera. Međutim, jedno je uništiti stranku, tj. kriminalnu organizaciju, a sasvim je druga stvar uništiti ekstremističku ideologiju koja je prisutna i u porastu diljem Europe.

Zlatna zora i slične udruge, organizacije i stranke samo su simptomi i manifestacija radikalizacije društva i kontinuiranog prisustva fašističke ideologije, kojoj se ne može stati na kraj samo sudskim presudama. Taj se duboko ukorijenjeni problem društva mora sistematski i dugoročno rješavati. Bez pravih i konkretnih mjera koje će direktno utjecati na širenje rasističkih i diskriminatornih ideologija, očekuje se kako će se samo akteri mijenjati i poprimati nove oblike.

Upravo na to upozorava i Zilli Schmidt, bivša zatvorenica Auschwitza koja putem svoje knjige Bog je imao planove za mene: Očuvati uspomenu na njemačke Sinte, želi podići svijest o zločinima počinjenima nad Romima u Drugom svjetskom ratu. U intervjuu za Deutsche Welle, 96-godišnja Zilli Schmidt prepričala je svoju tragičnu priču, ali i napomenula kako i dalje strahuje od novog oblika nacizma.

S obzirom na razvoj situacije diljem Europe i svijeta, porast rasističkog nasilja, pojavom sve više radikalnih i ekstremističkih organizacija i stranaka, te čak i čelnicima zemalja koji koriste rasističku i diskriminatornu retoriku, razloga za strahovati svakako ima. Međutim, unatoč strahu, isti razlozi nalažu sve veću i jasniju potrebu za djelovanjem. Boriti se protiv ekstremizma nije nimalo lak zadatak, ali je zbog svjedočanstava poput onoga od Zilli Schmidt ili žrtava Zlatne zore u Grčkoj i vrijedan kolektivnog truda.

Ono na što oba slučaja ukazuju jest koliko uspješna može biti radikalna ideologija ukoliko joj se ne suprotstavi na vrijeme. Sama činjenica da je Zlatna zora u svojim raznim oblicima desetljećima postojala u Grčkoj i terorizirala manjine, te čak dogurala do treće političke opcije u državi, naglašava potrebu pravovremene i konkretne reakcije na rasističke istupe, akcije i aktere, koji sve uspješnije infiltriraju društva diljem svijeta uz pomoć raznih populističkih retorika.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime