Teret krize posebno osjećaju Romi

0
96
Foto: Facebook/Antar Rashtriya Sahyog Parishad

Nedavno je održan online seminar (webinar) o romskim zajednicama u vrijeme pandemije koronavirusa, koji je organizirao Centar za romske studije i kulturne odnose(CRSCR)-ARSP, a u kojem su sudjelovali predstavnici brojnih romskih udruženja i inicijativa. Cilj webinara bio je razumjeti patnje i izazove s kojima se suočava romska zajednica za vrijeme pandemije koronavirusa, s osvrtom na pitanja zdravlja, zapošljavanja, stanovanja, rasizma, diskriminacije. U uvodnom govoru Shyam Parande, glavni tajnik ARSP-a, istaknuo je kako Indija, ali i čitav svijet, prolazi kroz izazovne situacije koje su izrazito nepovoljno utjecale na svakodnevni život romskih zajednica u različitim zemljama.

Parande je rekao da su odavno postojeći problemi romske zajednice dodatno uvećani zbog lockdowna i drugih ograničenja koja su vlasti implementirale u borbi protiv pandemije. Iako Covid 19 utječe na sve, manjinske i marginalizirane zajednice poput romske snose najveći terete ove rize. Predsjednik Indijskog vijeća za kulturne odnose (ICCR) Vinay Sahasrabuddhe istaknuo je kako sad posebno treba zaštititi romske zajednice diljem svijeta, naročito u vremenu kada vidimo da su sukobi na osnovi rase i etničke pripadnosti česta pojava koja dijeli ljudsko društvo. Sahasrabuddhe je upozorio kako je važno obratiti pozornost i na utjecaj pandemije na socio-psihološko funkcioniranje ljudi, i uvažiti i te i takve posljedice pandemije.

Nicolas Jimenez Gonzalez, španjolski sociolog, izjavio je da su Romi u Španjolskoj posebno osjetljivi na COVID-19, kako u zdravstvenom, tako i u socijalno-ekonomskom pogledu. Diskriminacija u obliku anticiganizma, društvena segregacija, posebno u stambenom zbrinjavanju, ekonomska nesigurnost i nedostatak osnovnih usluga okolnosti su u kojima žive romske obitelji. Naglasio je da su političke mjere, poduzete zbog zaustavljanja širenja virusa, dovele do nezapamćenog “zamrzavanja” ekonomskog života Roma i Romkinja.

Naime, u Španjolskoj većina Roma i Romkinja zarađuje za život trgujući na ulicama koje su odjednom postale prazne. Drugi izvor prihoda je glazba, ali pandemijske mjere imale su za posljedicu zatvaranja brojnih  mjesta za nastupe romskih umjetnika, poput kazališta, restorana, festivala itd. Na webinaru je govorila i Fatmira Dajlani, izvršna direktorica romske organizacije za integraciju iz Albanije. Dajlani je pričala o diskriminaciji od strane lokalnog stanovništva prema romskoj zajednici, koja otežava situaciju u ovom ionako teškom vremenu. Romska zajednica u Albaniji nije dobila nikakvu potporu Vlade za pomoć uslijed krize izazvane pandemijom. Pandemija je jako loše utjecala i na obrazovanje romske djece, jer većina njih kod kuće nema mobitele i računala potrebna za online praćenje nastave.

Enerida Isuf iz Udruženja Roma iz Barcelone izjavila je da je romska zajednica jedna od najteže pogođenih ovom pandemijom, a podsjetila je i na neuspjeh u provedbi politika za uključivanje Roma u Španjolskoj. Emanuela Di Gombar, savjetnica za integracijski rad i kulturu iz Centra za njemačke Sinte i Rome iz Heidelberga govorila je o socijalnoj pomoći manjinama, uključujući Rome i Sinte.

Govornik iz Poljske, Hristo Kyuchukov, profesor na Sveučilištu u Šleskoj, primijetio je i jednu pozitivnu stvar – da je Covid-19 pružio priliku romskoj zajednici da se okupe, ujedine i pomognu jedni drugima. Romi iz zapadne Europe, primjerice, nudili su financijsku potporu Romima u (jugo)istočnoeuropskim zemljama, posebno Bugarskoj, Slovačkoj, Srbiji i drugima.

Naveo je ipak i nekoliko primjera agresivnog i rasističkog pristupa prema Romima u Europi i upozorio kako u većini slučajeva vlasti nisu poduzele nikakve mjere kako bi zaustavile progon i stigmatizaciju romske zajednice. Osvrnuo se i na ulogu medija, spomenuvši kako je bilo medija koji su izvještavali da je romski način života uzrok širenja virusa i dodao da je policijska brutalnost u obliku napada na romska naselja bila normalna pojava u nekim dijelovima Europe u ovo krizno vrijeme.

Orhan Galjuš, predsjednik Euroazijske akademske mreže Romani iz Nizozemske istaknuo je zaključno da Europska komisija i Europski parlament ponovno nisu uspjeli zaštititi osnovna prava romske zajednice u Europi. Skoro 80 posto Roma i Romkinja diljem Europe živi u prenatrpanim kućama u kojima nedostaje pitke vode, tekuća voda i kanalizacija su ili nepostojeći ili dotrajali. Većina Roma primorana je raditi u “sivoj zoni”, i sustavno su izloženi siromaštvu. Pandemija tako iznova razotkriva, ali i produbljuje, već duboko ukorijenjenu i dugogodišnju diskriminaciju Roma i Romkinja u Europi.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime