Romi sami u klupama

0
57
Foto: pixabay.com

Područnu školu Jelas OŠ Hugo Badalić (Slavonski Brod) pohađaju većinom učenici romske nacionalne manjine. Trenutno je u školu upisan 361 učenik od prvog do osmog razreda. Od toga broja 204 učenika i učenice su pripadnici romske nacionalne manjine.  Svake godine broj učenika je sve manji jer se događa odljev većinskog stanovništva u druge škole. Učiteljice razredne nastave u Područnoj školi Jelas nedavno su upozorile kako su zabrinute za svoja radna mjesta i budućnost škole zbog odlaska djece većinskog stanovništva u druge škole, te smanjivanja broja učenika.

Roditeljima je skrenuta pažnja na ozbiljnost situacije budući da upisom djeteta u Matičnu školu pristaju na školovanje djeteta dalje od kuće i u razredu koji broji oko 23 učenika, dok bi u Područnoj školi Jelas bilo u znatno manjoj skupini. Zamolili smo roditelje da razmisle o zahtjevu i jave se povratno s odlukom. Nijedan roditelj nije povukao zahtjev, stoji u dopisu koji potpisuje ravnateljica Irena Čugura Ćerić.

Do sada su u Područnoj školi Jelas imali tri razredna odijela za prvašiće. Prema trenutnom broju prijava od 36 učenika moći će formirati samo dva razredna odijela od 18 učenika, pri čemu će jedan biti sastavljen isključivo od učenika romske manjine, a drugi od šest učenika većinskog stanovništva i 12 učenika romske manjine. Vrlo je moguće da će i roditelji preostalih šest učenika većinskog stanovništva u konačnici zatražiti premještaj u Matičnu školu.

Unazad pet godina uložili smo puno truda, vremena i novca u kvalitetnu integraciju učenika i roditelja Područne škole, izgradili smo dijalog između romske zajednice i škole te između manjinskog i većinskog stanovništva. Sudjelovali smo u tri velika projekta kojima smo omogućili edukacije za roditelje, učitelje i učenike, realizirali besplatne izlete i putovanja, prigodne darove i druge pogodnosti za sve učenike Područne škole Jelas, ne samo za učenike romske manjine. U Područnoj školi osigurali smo prostor za predškolski program kako bi olakšali roditeljima (zbog udaljenosti vrtića od naselja). Područna je škola kvalitetno opremljena, a 2018. godine izgrađena je nova sportska dvorana. Ove godine zgrada je prošla i energetsku obnovu. Trenutno su svi učitelji u školi stručni predavači za predmet koji predaju, a učenicima su na raspolaganju i psiholog, socijalni pedagog, pedagog i knjižničar (uz opremljenu knjižnicu) te možemo pružiti kvalitetno obrazovanje svima koji se upišu,  objašnjava ravnateljica Čugura Ćerić.

Ističe i kako je odljev učenika većinskog stanovništva u ovolikom opsegu očigledna diskriminacija učenika romske nacionalne manjine na što kao škola “ne mogu zatvoriti oči”. Upozoravaju kako više neće biti u stanju provoditi kvalitetnu integraciju učenika i smatraju kako škola, resorno ministarstvo, te Grad Slavonski Brod moraju nešto poduzeti kako bi se spriječio odlazak djece u druge škole te ostvarila potpuna i kvalitetna integracija učenika. Stoga su dopis u kojem iznose ovu problematiku poslali Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Gradu Slavonskom Brodu, kao osnivaču OŠ Hugo Badalić.

S ovakvim problemom ne susreću se samo u Područnoj školi Jelas. Slični problemi postoje i u školama u Međimurju. Učenici koji pohađaju nastavu u OŠ Kuršanec dolaze iz mjesta Kuršanec te iz lokalnih mjesta Šandorovec, Novo Selo na Dravi, Gornji Kuršanec te obližnjih romskih naselja. U prvoj školskoj godini nakon osamostaljenja škole 1999./2000. postotak učenika Roma je bio 36 posto, dok je 2018/2019. postotak narastao do 85 posto. Jedan od razloga jest upravo i  taj da roditelji većinskog stanovništva svoju djecu više ne upisuju u OŠ Kuršanec, već u okolne škole.

Sve se to događa unatoč tome što većina učitelja i obrazovnih stručnjaka za kvalitetno obrazovanje smatra nužnim da učenici Romi pohađaju nastavu u mješovitim razredima, naročito zato što se radi o zajednicama – selima i gradovima – u kojima zajedno živi i većinsko i manjinsko stanovništvo. Učenici Romi će prije naučiti hrvatski jezik ukoliko komuniciraju s učenicima većinskog stanovništva, a učenici koji pripadaju većinskom stanovništvu tako imaju priliku naučiti više o romskoj zajednici, njihovoj povijesti i kulturi.

Iako je stigma u obrazovanju produkt širedruštvene stigme, ne smijemo odustati od zajedničkog obrazovanja za sve, jer je ono itekako nužno i vrijedno. Dobar primjer (značaja) obrazovne integracijske prakse je onaj iz OŠ Ivana Novaka u Macincu. Shvatili smo da moramo dobro upoznati sredinu iz koje nam dolaze djeca, znati njihove uvjete života, kako žive. Nerazumno je tražiti zadaću ako je dijete tu noć prespavalo vani jer je pijani otac i njega i majku i braću istjerao iz kuće. Ili, ako zbog siromaštva nema uvjeta za pisanje zadaće. Prije četiri godine cijeli je autobus zaposlenika škole krenuo u naselje, objasnila je praksu škole ravnateljica Božena Dogša.

Većina učitelja i učiteljica u školi u Macincu ne poučava ex cathedra, a u svom su radu usmjereni na svu djecu. Ako dijete u četvrtom razredu ne pročita lektiru, na meni je da razmislim je li to za jedan ili ću naći načina da pročita dio, znajući koje su sve otegotne okolnosti s kojima dolazi i uvažavajući, konačno, i to da je to za njega knjiga na stranom jeziku. Ako roditelje pozivamo na razgovor u školu, a oni se danima ne odazivaju, naprosto sjednemo u auto i idemo vidjeti što se dogodilo, kako su. Danas se mogu staviti u cipele tih roditelja, nekad sam samo imala očekivanja, a da nisam razmišljala može li roditelj ispuniti ta očekivanja, priča učiteljica Vesna Perhoč.

U OŠ u Macincu su shvatili da ne treba bježati od Roma u klupama, ali i da se treba pokušati staviti u romske cipele. To je put kojim u brojnim školama i zajednicama mnogi još uvijek nisu spremni hodati. I zato ćemo još dugo, u svakom pogledu, stajati na mjestu.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime