Obrazovna distanca i dalje izražena

0
51
Foto: Natalija Sklepić

Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, dva tjedna nakon zatvaranja škola zbog pandemije COVID-19 i početka održavanja nastave na daljinu, provela je anketu u osnovnim školama. Na anketu je odgovorilo 65 škola. Rezultati ankete su pokazali da čak u oko 30 posto škola više od 30 posto djece romske nacionalnosti ne sudjeluje redovito u nastavi na daljinu, a razlozi za to su razni, od neimaštine do nemogućnosti dobivanja adekvatne podrške u obitelji.

U navedenoj anketi škole su govorile o pet najčešćih aktivnosti koje učitelji i škole poduzimaju kako bi osigurali da djeca, koja su u riziku da budu isključena iz nastave na daljinu, ostanu uključena u školskim aktivnostima. Praćenje aktivnosti učenika, isprobavanje alternativnih oblika komunikacije s učenicima i roditeljima, vraćanje poznatim načinima poučavanja, prilagođavanje zadataka te osiguravanje dodatne opreme aktivnosti su koje su predložili odgojno-obrazovni djelatnici.

Opterećenost djece romske nacionalnosti proizlazi iz činjenice da mahom žive u više brojnim, više generacijskim obiteljima nižeg socio-ekonomskog statusa zbog čega nisu imali dovoljno resursa (dovoljan broj tableta s obzirom na broj školske djece) ili čak pristup TV programima. Također, djeca koja žive s roditeljima nižeg obrazovanja nisu dobila podršku u obitelji koju je obrazovni sustav očekivao. Zbog svega toga, djeca se nisu mogla uključiti u nastavu na daljinu kao i druga djeca što ih stavlja u nepovoljni položaj. Posebno je to vidljivo u činjenici kako je iz Ministarstva više puta dolazila poruka kako će se u ocjenjivanju djece najviše u obzir uzimati njihova aktivnost odnosno angažman a djeca romske nacionalnosti, upravo zbog navedenih razloga nisu mogla biti aktivna u nastavi, tvrdi Sanja Brajković, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak.

Natalija Sklepić, učiteljica u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec, radi sa predškolskom djecom. Njena grupa, koja broji sedamnaestero mališana, još uvijek ne zna čitati pa je Sklepić njihovim roditeljima slala ideje za rad i interaktivnu igru.

Ja nisam morala za svoje predškolce pripremati nikakav materijal, ali sam svojevoljno kreirala grupu gdje sam svakodnevno u dogovoru s roditeljima slala zadatke koje su djeca rješavala. Mogu reći da su odlično prihvatili taj način rada pa su roditelji i/ili braća i sestre zajedno sa polaznikom predškole sudjelovali u svim aktivnostima.

Sklepić je, također, mama dvojice dječaka, prvašića Simona i predškolca Davida, kojima pomaže u savladavanju novog gradiva i pisanju domaćih zadaća. O tome jesu li đaci preopterećeni sve ovisi o tome koliko su se učitelj/ica posvetili nastavi na daljinu. Ipak, navodi, stresno je i za roditelje i učenike kao i za učitelje, a osobito za prvašiće koji su u jednoj školskoj godini morali prilagođavati nastavu kako zbog štrajka nastavnog osoblja tako i uslijed pandemije koronavirusa.

Koliko sam čula, sva su romska djeca dobila od UNICEF-a tablet, no pitanje je jesu li se snašli i koliko su im u tome mogli pomoći roditelji ukoliko su nepismeni. Svakodnevno je moguće pratiti i Školu na trećem ako ne postoje druge mogućnosti. U situaciji koja nas je zatekla teško je raditi s djecom, a kamoli u uvjetima u kojima žive Romi. Najbitnije je bilo prilagoditi se situaciji i prihvatiti izazov jer je povratak u školske klupe svakako bio neizvjestan.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime