Jesu li Romi potrebni Europskoj uniji za njezin oporavak?

0
191
Foto: Facebook/Open Society Foundation

Jesu li Romi Europi potrebni za oporavak Europske unije? Ovo naizgled hipotetsko pitanje koje refleksno iziskuje potvrdan odgovor, ipak zaslužuje elaborirani odgovor i raspravu, smatraju u Zakladi Otvoreno društvo, ali i Europskom parlamentu. Ujedinivši snage, pitanje o ulozi Roma u oporavku Europske unije postalo je fokusom online debate održane 25. svibnja 2020. putem Facebooka.

Suorganizator debate Željko Jovanović (Open Society Foundations), smatra kako je upravo sada pravo vrijeme za promjenu narativa u kojemu samo pričamo o tome čiju pomoć trebaju Romi, te je vrijeme da priznamo sve ono što Romi mogu ponuditi i sagledamo njihovu ulogu u kolektivnom oporavku Europske unije nakon pandemije koronavirusa.

Uz Željka Jovanovića i moderatoricu Kláru Dobrev, potpredsjednicu Europskog parlamenta, u debati su sudjelovali troje zastupnika iz Europskog parlamenta, Sabine Verheyen (Europska narodna stranka), Dragos Pislaru (Obnovimo Europu) i Heidi Hautala (Zelena stranka), potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, njemački ministar za Europu Michael Roth i poduzetnik Petrica Dulgheru iz Inicijative za razvoj romskog poduzetništva (Roma Entrepreneurship Development Initiative / REDI).

Svi sudionici debate osvrnuli su se na razarajuće posljedice globalne pandemije koronavirusa, posebice po romske zajednice diljem Europe, koje su disproporcionalno pogođene ovom krizom i koje će, u odnosu na ostatak populacije, imati manje prilika za oporavak od krize, ali snositi znatno veće rizike od siromaštva, ali i rasizma. Također, anticiganizam, ekstremno desne politike i terorizam u Europi raspravljani su u kontekstu zajedničke borbe protiv nj, koja mora biti ujedinjena i sistematska, te mora iznjedriti rezultate u najkraćem roku. Međutim, prave zanimljivosti debate pojavile su se u raspravi o romskom potencijalu, te prilikama i naučenim lekcijama iz pandemije koronavirusa.

Središnje pitanje same debate pruža priliku ilustrirati doprinos Roma za Europu, koju je Željko Jovanović iskoristio, objasnivši kako je Europskoj uniji potreban oporavak i prosperitet romskih zajednica iz tri razloga. Romska je populacija prevelika i premlada da bi je se zapostavilo, te se nameće kao logično rješenje manjku radne snage koje Europi sve više prijeti. Ne uključiti toliku mladu, sposobnu i multijezičnu populaciju u radnu snagu koja sve više nedostaje, ne može biti ekonomski opravdano i ne smije biti dopušteno.

Nadalje, produktivnost i prosperitet Roma može znatno doprinijeti suzbijanju radikalno desnih politika i posljedičnih rasističkih i terorističkih napada, koji su i nedavno zabilježeni u Njemačkoj, a na koje se osvrnuo i njemački ministar za Europu Michael Roth, žustro osudivši svaki oblik anticiganizma. Propaganda dezinformacija i lažnih vijesti o Romima služi za poticanje socijalnog i međuetničkog sukoba, s ciljem destabilizacije Europske unije, smatra Jovanović, te joj se mora stati na kraj i promijeniti narativ oko romske zajednice.

Osnaživanje romske zajednice također je vezano za vanjsku politiku Europske unije koju je moguće protumačiti kao licemjernu ukoliko nastavi ne reflektirati vlastitu, unutarnju politiku. Europska unija ne može biti globalna normativna sila i kredibilno promovirati načela ljudskih prava i jednakosti ukoliko ista načela ne primjenjuje unutar svojih granica. Ne može niti kritizirati kršenja ljudskih prava izvan EU, niti uvjetovati poštivanje istih zemljama kandidatima za članstvo dok diljem trenutnih zemalja članica 80 posto Roma živi u siromaštvu.

Ukratko, zaštititi i osnažiti romsku zajednicu znači zaštititi i osnažiti ekonomiju, vanjsku politiku ali i opću stabilnost, moral i kredibilitet Europske unije. Međutim, Klára Dobrev, potpredsjednica Europskog parlamenta, kao i mnogi drugi, upitala se što je do sad iza svih riječi, te je li dovoljno učinjeno? Gledajući unazad, EU posljednjih deset godina bilježi uzastopni rast BDP-a, i od 2011. godine ima definiran Okvir za nacionalne strategije integracije Roma. Svejedno, gotovo svi indikatori – životni vijek, nezaposlenost, obrazovanje, stanovanje, zdravstvo – ukazuju na to da glavni ciljevi nisu ostvareni. Ako nisu ostvareni u posljednjih deset godina, kako će biti ostvareni u sljedećih deset, na pragu najveće globalne krize?

Klára Dobrev smatra kako uspjeh leži u iskorištavanju prilike koju pruža izrada plana za oporavak nakon koronavirusa, koji mora sadržavati ne samo ciljeve i “lijepe riječi”, već definirane, konkretne i mjerljive indikatore na temelju kojih će zemlje članice provoditi mjere, a Europska komisija nadgledati rezultate. Istu zasićenost lijepim riječima i zvučnim, ali praznim ciljevima izrazila je i Vera Jourova, potpredsjednica Europske komisije, rekavši kako su strategije bez pravilno dodijeljenog novca samo “papirnati zmajevi”. Potrebna je, smatra Jourova, aktivna participacija Roma u izradi strategija, te definirani kratkoročni i dugoročni koraci, umjesto ad hoc djelovanja. Također, direktna alokacija sredstava potrebitim zajednicama mora biti pojednostavljena i ukoliko je potrebno, zaobilaziti državnu vlast. Svejedno, državne bi strategije zemalja članica isto trebale postati uvjetom za financijska sredstva.

Sabine Verheyen i Heidi Hautala, zastupnice u Europskom parlamentu, obje su se osvrnule na mogućnosti i prednosti fleksibilnog digitalnog obrazovanja koje su viđene tijekom mjera samoizolacije, a koje mogu značajno poslužiti u kreiranju obrazovnog sistema u romskim zajednicama. Međutim, preduvjet za ostvarivanje tog cilja mora biti romska participacija, ali i adekvatna infrastruktura, napomenuo je romski poduzetnik Petrica Dulgheru (REDI), koji se u svom izlaganju osvrnuo i na odlične primjere solidarnosti od strane romskih poduzetnika za vrijeme pandemije.

Kako bi se prilike obrazovanja na daljinu ili prilagođenog obrazovanja uistinu iskoristile, digitalna pismenost mora biti polazna točka, smatra zastupnik Europskog parlamenta Dragos Pislaru, zagovarajući i Europski zeleni sporazum te kreaciju novih zanimanja i poslova u skladu s načinom života Roma i putnika, od kojih trenutno 63% nije službeno zaposleno, a mnogo eksploatirano u raznim oblicima neformalnog zaposlenja.

Iako različitih funkcija, stranaka, pozicija i pozadina, svi su sudionici ove debate identificirali temeljne probleme i izazove s kojima se Romi suočavaju, s koronavirusom izazvanom krizom  i nakon nje, te čvrsto izrazili volju i želju da ne ostane sve na riječima, već se što ranije provede u stvarna i mjerljiva dijela. Još važnije, svi su sudionici debate prepoznali potencijal koji se krije u romskim zajednicama diljem Europe, te naglasili važnost uloge Roma za oporavak Europske unije, ali i njezino jačanje. Samo uistinu zajednički, uvažavajući potencijal jedni drugih i pravilno koristeći sredstva na raspolaganju možemo pronaći izlaz iz krize, te iz nje izaći jači.

Zbog manjih tehničkih poteškoća, sva pitanja postavljena od strane gledatelja debate biti će odgovorena i objavljena u narednim danima na Facebook stranici Open Society Roma Initiatives.

Kako i priliči razgovoru o doprinosima Roma, sudionici debate prisjetili su se ovom prilikom i Raymonda Gurêmea, legendarnog romskog autora, govornika i pobornika za otpor Roma, koji je večer ranije u dobi od 94 godine preminuo. Njegov nevjerojatan duh, neuništiv karakter i neprocjenjiv doprinos borbi protiv rasizma, diskriminacije i opresije služiti će kao primjer brojnim nadolazećim generacijama i ostati u dragom sjećanju svima čije je živote dotakao.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime