Pandemijski ćorsokak

0
35
Foto: pixabay.com

Unatoč upozorenjima da pandemija koronavirusa može posebno utjecati na degradaciju prava već ugrožene populacije, posebno manjina, Europska komisija ovaj je mjesec priopćila da razmatra mogućnost odlaganja niza inicijativa namijenjenih poboljšanju rodne ravnopravnosti i zaštiti seksualnih i etničkih manjinskih prava.

Zbog krize uzrokovane pandemijom, glasnogovornica Komisije rekla je EURACTIV-u kako Komisija trenutno preispituje svoj program rada za 2020. godinu, što će izgledno dovesti do odgađanja niza inicijativa koje se odnose na LGBTIQ zajednicu, romske zajednice i rodnu ravnopravnost.

Svjedočenja o ekstremnim teškoćama, policijskom nasilju, izoliranju čitavih zajednica, etničkom profiliranju i govoru mržnje protiv Roma diljem Europe naglašavaju potrebu za dodatnom budnošću da bi se u ovom trenutku zaštitila njihova ljudska prava. Kako smo već pisali na Phralipenu, antiromski sentimenti već na snazi su u većini zemalja bili i prije ove pandemije, a pandemija bi stigme i izolaciju mogla samo pojačati. Pored ograničenja koja vrijede za opću populaciju, romska naselja diljem Europe obuhvaćena su dodatnim mjerama – mnoga naselja su preventivno stavljena u karantenu ili su blokirana, izolirana i okružena policijskim i/ili vojnim snagama, a prijeti im, zbog manjka prihoda, i ekstremno siromaštvo.

Da bismo izašli izvan pandemije, trebat ćemo uložiti u solidarnost i pravednost; virus ne smije pružiti zaštitu za ugnjetavanje i isključenje. I ne možemo se vratiti ‘rasizmu kao obično’ kada započnu nove norme(…) Umjesto odgode, ova kriza zahtijeva hitnu strategiju inkluzije Roma kao i hitnu pomoć za suzbijanje gladi i infekcija među najugroženijima. Sada nije vrijeme da EU ljudska prava stavi na čekanje, piše Bernard Rorke.

Bez obzira na birokratsku odmjerenost u priopćenjima Komisije, jasno je da je poruka koja se ovakvim odgodama šalje ta da, čak ni na papiru, ljudska prava najugroženijih trenutno nisu prioritet.

A nije da na tom području nemamo razloga za brigu i u Hrvatskoj. Kuća ljudskih prava nedavno je objavila izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019!, u kojem je opća ocjena – stagnacija. Izgledno je da će se uslijed nastupajuće krize dodatno povećati nejednakosti koje posebno pogađaju ugrožene društvene skupine. Nije napravljen značajan napredak na sustavnom uključivanju manjinskih i ranjivih društvenih skupina koje su i dalje učestalo diskriminirane te ne mogu ostvariti svoja temeljna ljudska prava, što će biti još veći izazov sada kad smo suočeni s pandemijom i ekonomskom krizom, istaknuli su iz Kuće ljudskih prava.

Ovaj je tjedan i više od 100 nevladinih organizacija i sedam mreža diljem Europe poručilo  pismom na 50. Dan planeta Zemlje da ne žele povratak na staro, već oporavak od pandemije koji će dovesti do pravednijeg, solidarnijeg i održivijeg društva.

Pogođenost cijelih društava ovom krizom jasnije nego ikad ukazala nam je na važnost javnog sektora. Bez usluga javnog sektora, a što uključuje i zdravstvo, bilo bi nemoguće pružiti pomoć svima kojima je ona potrebna. Istovremeno, usluge javnog sektora omogućavaju funkcioniranje svakodnevnog života u uvjetima socijalne izolacije. Zemlje sa slabijim javnim sektorom u pravilu su bile i lošije u odgovoru na pandemiju te posljedično trpe i teže posljedice.  Europski zeleni plan stoga mora biti ambiciozniji i utemeljen na društvenoj pravdi, jačanju javne infrastrukture, preraspodjeli bogatstva progresivnim oporezivanjem i solidarnosti, stoji u pismu.

Zahtijevaju hitnu akciju vlada svih članica EU kako bi se donijele ambicioznije mjere za borbu protiv pandemije, i bolji svijet nakon pandemije. Pozivaju Vladu RH, kao zemlju koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije, da povede ovaj proces. Sada nije vrijeme za odgode i sklupčavanja u kutu – vrijeme je za beskompromisne i “sanjarske” akcije, naročito kada su u pitanju oni koje je pandemija stjerala u još gori ćorsokak.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime