Okolišni rasizam kao vrh ledenog brijega

0
32
Foto: pixabay.com

Koronavirus je u nešto više od posljednjih mjesec dana snažno promijenio svijet. Ljudi masovno ostaju kod kuće, bez posla i žive u strahu od zaraze, a vlade svijeta pokušavaju subvencionirati teško zdravstveno i ekonomsko stanje koje je snašlo njihove građane. Takva nas situacija navodi da se zapitamo kako će vlade riješiti stanje onih koje nerijetko same okrivljuju za lošu zdravstvenu i ekonomsku situaciju koja ih snalazi – Rome.

 U Europi živi između 10 i 12 milijuna Roma, a polovica ih se nalazi u sedam država – Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Naselja u kojima žive obično se nalaze na rubovima gradova i u vrlo su lošem stanju, obitelji su mnogobrojne te više generacija obitava u tijesnim stambenim objektima. Također, infrastruktura je loše kvalitete ili u potpunosti izostaje pa su stanovnici lišeni pitke vode, struje i kanalizacije. Zbog loših stambenih uvjeta Romi su često prisiljeni boraviti izvan stambenog prostora pa u slučaju zaraze može doći do rapidnog širenja.

Romi koji obitavaju u spomenutim naseljima obično preživljavaju od sakupljanja otpada, prodaje hrane, kućanskih aparata i cvijeća, a trenutno zbog koronavirusa nisu u mogućnosti raditi. Mađarski aktivist za romska prava Aladar Horvath zatražio je poseban društveni program za stanovnike segregiranih naselja obzirom da tamošnji Romi nemaju ušteđevine, usluge i medicinsku njegu.

Međutim, događa se upravo obrnuta situacija. Središnje vijeće njemačkih Sinta i Roma upozorilo je da nacionalistički političari u centralnoj i jugoistočnoj Europi koriste pandemiju kako bi legitimizirali i implementirali svoje rasističke političke poteze.

U Rumunjskoj i Bugarskoj policija je ogradila većinu romskih naselja od ostatka stanovništva što je iznimno opasno obzirom da naselja ne sadrže zdravstvene ustanove, a umjesto da pošalju materijalnu pomoć vlade su poslale maskirane policajce da patroliraju ulicama romskih naselja. Premijer Slovačke Igor Matovič odlučio je obaviti besplatno testiranje Roma na COVID-19 u čak 33 romska naselja, ali na vrlo autoritaran način. Naime, testiranje će biti popraćeno vojnim liječnicima i vojnicima. Bivši izaslanik za romsku zajednicu Abel Ravasz izjavio da će upotreba vojske samo dodatno stigmatizirati Rome, umjesto da stvori dojam da im je država partner.

Osim loše infrastrukture, male kvadrature stambenih prostora, izostanka zdravstvenih ustanova i rasističkih političkih mjera Rome zahvaća i takozvani okolišni rasizam, koji dodatno pogoršava situaciju izazvanu pandemijom. Naime, Europski ured za okoliš (EEB) je dokazao da se romska naselja redovito nalaze kraj odlagališta otpada i industrijski kontaminirane zemlje. EEB je pronašao čak 32 slučaja okolišnog rasizma spram Roma u pet zemalja: Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Makedoniji, a Patrizia Heidegger, jedna od autorica izvještaja i direktorica globalne politike i održivosti u EEB-u, rekla je da su ta 32 slučaja samo vrh ledenog brijega.

Jasan primjer okolišnog rasizma romsko je naselje Pata-Rât u Rumunjskoj, kojeg čini 2000 Roma, a nalazi se pored odlagališta otpada. Komunalne usluge izostaju u potpunosti, a ljudi žive u improviziranim skloništima napravljenima od materijala pronađenima na odlagalištu otpada – kartoni, trulo drvo, itd.

Na rubu rumunjskog grada Turda romske obitelji žive u naselju koje je kontaminirano živom jer se nalazi blizu industrije. Obzirom na navedeno nije začudno što je svaka od trideset i dvije studije pokazala da Romi učestalije boluju od respiratornih i zaraznih bolesti, fizičkih nezgoda i depresije od ostatka stanovništva.

Navedeni uvjeti imaju potencijal potaknuti rapidno prenošenje koronavirusa. Radi loše infrastrukture i stambenih uvjeta Romi su prisiljeni izlaziti iz osobnih stambenih prostora, zbog male količine prostora za stanovanje prisiljeni su živjeti skučeno i međusobno si u većim količinama prenijeti virus, a radi okolišnog rasizma, radi kojeg mnogo Roma pati od respiratornih bolesti, spadaju u takozvanu rizičnu skupinu, odnosno pri zarazi dolazi do većeg stupnja smrtnosti.

Zbog navedenih problema organizirana je peticija kojom se poziva Europsku komisiju, njenu predsjednicu Ursulu von der Leyen i niz drugih europskih institucija da kvalitetnim mjerama spriječe potencijalno širenje pandemije na romska naselja i stanu na kraj sprovođenju diskriminatornih mjera prema nacionalnim manjinama ili etničkim skupinama i širenju mržnje, što uključuje i javno istupanje protiv optuživanja Roma za širenje epidemije.

Također, države članice EU pozvane su da osiguraju pristup hrani, čistoj vodi, zaštitnoj opremi i zdravstvenom sustavu za Rome koji žive u siromaštvu i izoliranim sredinama, da identificiraju romske zajednice koje su pod rizikom da postanu epicentri pandemije te istraže slučajeve brutalnosti policijskih službenika protiv Roma u kontekstu sprovođenja mjera borbe protiv korona virusa.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime